Unatoč akcijama, liste čekanja su postojane

Snježana Blažević Zdravstvo

Liste čekanja vječna su i najčešća tema hrvatskog zdravstva. Njihovom dužinom čak se pokušava neopravdano mjeriti učinkovitost pa i kvaliteta hrvatskoga zdravstvenog sustava. Naravno, pri tom se zanemaruje činjenica da liste čekanja pa i duže od hrvatskih imaju i drugi zdravstveni sustavi te da se bez njih teško može.

Također treba podsjetiti da je svoj doprinos listama čekanja posljednjih godina dalo i značajno zanemareno zanavljanje radiološke opreme pa je tako samo 11 posto uređaja u hrvatskom zdravstvu ‘mlađe’ od 5 godina što drugim riječima znači da se češće kvare, a onda neminovno pacijenti-čekaju.

Teško je također očekivati da će se ikad, ne samo u Hrvatskoj, moći primiti na preglede i dijagnostiku u kratkom roku svi pacijenti odnosno i oni kojima to zaista treba kao i onih koji mogu primjerice čekati kontrolni pregled jer to bi tražilo teško zamislivu količinu novaca u sustavu puno veću od 22 milijarde hrvatskih kuna.

Riječju, duge liste će u zdravstvu biti prisutne bez obzira što svaki ministar, ma koje političke opcije bio, kad sjedne u ministarsku fotelju tvrdi da će ih bitno smanjiti. Neki su na početku mandata čak prilično samouvjereno ‘mantrali’ kako će ih u pola godine prepoloviti!? Ne bi li u tome uspjeli uvodio se rad poslije podne pa rad vikendom pa sistem ‘dođite samo s uputnicom bez čekanja’. No, bez obzira na ‘akcije’ liste su postojane.

Skromni rezultati
Prema najnovijim podacima HZZO-a na listi čekanja ukupno je 574.000 pacijenta, a i prije tri godine u ovo doba bilo ih je podjednako oko 580.000! Na prvi pregled čeka ih danas 120.000 dok ih je prije tri godine bilo na listi 106.000. Danas je nešto više ‘čekača’ i na kontrolne preglede odnosno njih 245.000, a tada ih je bilo 242.000. Prosječno se na neki pregled ili dijagnostiku u Hrvatskoj čeka oko 150 dana i u tome se također ništa ne mijenja zadnjih godina.

Ništa bitno nije promijenio ni tzv. program plus koji je početkom godine uvelo Ministarstvo zdravlja ili odnedavno ‘dani otvorenih vrata’ kojima se namjeravalo bitno smanjiti liste čekanja. Rezultati su skromni. Tek se djelomično skinuo dio tzv. fantomskih pacijenata koji kruže po listama nekoliko bolnica dok poziv građanima da dođu mimo lista čekanja na pregled samo s uputnicom u većini bolnica smatraju promašajem. Umjesto stvarno bolesnih na bolnički ‘big brother’ odazvali su se uglavnom oni ‘kojima nije ništa’, kažu liječnici. Ne bi li ispunili vrijeme odlučili su ipak pozivati pacijente s vlastitih lista čekanja!

“Uvjeren sam da se ništa bitno u tzv. listama čekanja, koje radje zovem liste pacijenta, niti ne može promijeniti. Naime, svi pokušaji da se one skrate padaju u vodu s činjenicom da se iz godine u godinu povećavaju dijagnostičke mogućnosti, a to onda povećava kako vrste tako i ukupni broj pretraga za prosječno 10 posto ”, kaže prof. dr. Danko Vrdoljak, sanacijski ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica. Također dodaje kako ipak najviše pacijenata čeka na kontrolni pregled, dok oni kojima je zdravstvena skrb potrebna u kratkom roku uglavnom dobiju pomoć na vrijeme.

Radiološke smjernice
“Tek bi nešto veće poštivanja radioloških smjernica možda smanjilo ‘pritisak’ na listama čekanja poglavito na dijagnostičke pretrage”, kaže radiolog prof. dr. Boris Brkljačić inače i član Izvršnog odbora Europskog radiološkog društva. Dodaje kako se često neopravdano u prvi plan stavlja čekanje na tzv. slikovne pretrage poput CT-a ili MR-a koje imaju ključnu ulogu u suvremenoj medicini jer se bez njih ne može postaviti točna dijagnoza niti krenuti s primjerenim liječenjem.

“No, je li to toliko veliki problem ili on čuči negdje drugdje? Smatram da je ipak veći problem tzv. defanzivna medicina u kojoj liječnici nerijetko upućuju pacijente na pretrage koje im objektivno nisu potrebne. Umjesto da specijalisti radiolozi procjenjuju je li pretraga potrebna, prisiljeni smo prihvaćati pacijente koje administracija upisuje u određene vremenske termine nakon pristiglih e-mailova ili faxa.

Pri tom mnogi specijalisti ne poštuju jasne kliničke algoritme već samo pišu uputnice i iniciraju nepotrebne preglede. Kako inače protumačiti činjenicu da se više od 10 posto radioloških nalaza nikad ne podigne ili da je 50 posto žena upućeno na magnetsku rezonanciju dojke bez medicinski opravdanog razloga”, pita se prof. dr. Brkljačić. Objašnjava da liste čekanja postoje i u drugim zemljama. I tamo ima nepotrebnih pretraga i to od 15 do 16 posto u skandinavskim zemljama ili do 25 posto u Kanadi, ali u Hrvatskoj taj je postotak zabrinjavajuće visok.“ Prema nekim podacima MR vratne kralježnice ili mozga na koje se pacijenti upućuju bez opravdanih indikacija uredni su kod više od 70 posto pacijenata”, kaže Brkljačić.

“Zato je Hrvatsko društvo radiologa predložilo HZZO-u radiološke smjernice koje Britanci primjenjuju tri godine, a koje bi onemogućile da se pacijenti na MR upućuju kao na vađenje krvi. Taj je sustav utemeljen na tzv. kriterijima prikladnosti po kojma se ne rade pretrage ako liječnici nisu ispunili upitnike s jasnim kliničkim pitanjima za točno određenog pacijenta. Nakon toga računalni sustav izračuna razinu hitnosti kao i to da li se ta pretraga uopće treba obaviti”, objašnjava prof.dr. Brkljačić.

Rasprave na temu lista čekanja su kao perpetum mobile hrvatskog zdravstva. No, činjenica je da plus-minus na listama HZZO godinama ima 550.000 do 600.000 pacijenata unatoč verbalnim fitnesima svake nove ‘metle’ u hrvatskom zdravstvu koja tvrda da će uspješno ‘pomesti’ one kojih na tim listama ne bi trebalo biti. Ipak, od riječi do djela preveliki je put na kojem stoje prepreke liječničkih uputnica i pacijenta od kojih neki tek provjeravaju jesu li ili nisu bolesni, drugi moraju kontrolirati svoje zdravlje, a trećima je potrebna neka dijagnostika.

Goranka Jureško / JL

Brojke:
574.025 pacijenata ukupno čeka u hrvatskim bolnicama
134 dana prosječna je duljina čekanja
122.956 pacijenata čeka na prvi pregled