Stručnjaci ‘Pravih pitanja’ izračunali: Domoljubna 67, Hrvatska raste 58 mandata

Zoran Šagolj Box SD portal, Vijesti

U zadnjih desetak godina u zapadnim zemljama došlo je do razvitka novih metoda kojima se izborna predviđanja rade pomoću matematičkih modela koji koriste kombinaciju anketa, rezultata prošlih izbora, te socioekonomskih podataka određene izborne jedinice.

U sklopu projekta Prava pitanja, po prvi puta u Hrvatskoj predstavljamo jednu takvu metodu predviđanja nadolazećih parlamentarnih izbora koristeći rezultate prethodnih predsjedničkih, parlamentarnih i EU izbora, razne socioekonomske podatke o stanovništvu po općinama, naseljima i biračkim mjestima, te na koncu prosjek svih relevantnih recentnih anketa kao korektiv modela. Razlog zašto je takav matematički model moguće kreirati krije se u čvrstim i sporo promjenjivim političkim stavovima većine birača u Hrvatskoj. Ti stavovi su u jakoj korelaciji s nizom socioekonomskih parametara koji opisuju biračko tijelo koje smo prikazivali tijekom posljednjih mjesec dana u našim redovitim tjednim analizama i razbijanjima ustajalih izbornih mitova.

U dosadašnjim analizama pokazali smo kako su interakcija iskustva rata, razvijenosti općina i gradova (nezaposlenost i prosječni dohoci), te razine obrazovanja u pojedinom naselju važne odrednice biračkih preferencija u Hrvatskoj. Također smo razbili mitove o izlaznosti i urbano-ruralnom rascjepu kao odrednicama glasova za bilo koju političku opciju, zaključili kako treće opcije uspijevaju uvijek otprilike na istim područjima, te smo izračunali u kojim izbornim jedinicama glasovi vrijede više a u kojima vrijede manje. Konačno, uveli smo pojmove oscilirajućih (swing) izbornih jedinica i izbornih jedinica bojnih polja u Hrvatskoj.

Ono što smo istaknuli upravo u tekstu o swing izbornim jedinicama i bojnim poljima pokazat će se kao ključno u izbornim rezultatima 08. studenog. Po našoj predikciji ovo će biti izbori bez izravnog pobjednika, a vlast će se moći formirati tek u postizbornim koalicijama.

Dvije izborne jedinice bojna polja, IV. slavonska te X. dalmatinska utjecat će na relativnog pobjednika, koaliciju koja će osvojiti najviše mandata ali nedovoljno za sastavljanje vlade. Naša predikcija je da će to biti HDZ-ova Domoljubna koalicija. Konkretno u IV. i X. jedinici (bojnim poljima) koalicija HDZ-a će ostvariti prednost od po 2 mandata u odnosu na koaliciju SDP-a, uz vjerojatnost od 82% za X. i 78% za IV izbornu jedinicu.

I jedna i druga koalicija pobjeđuju u svojim uporištima, SDP-ova u I., III. i VIII. dobiva ukupno 9 mandata prednosti, no tih 9 mandata je anulirano pobjedama HDZ-ove koalicije u V. i IX. jedinici koja tamo ostvaruje jednaku prednost. Vjerojatnosti za te scenarije po izbornim jedinicama se kreću između 60 i 70%. U 3 zagrebačke swing jedinice (II., VI., VII.) biti će vrlo bliska borba gdje se predviđa da će koalicija HDZ-a ostvariti laganu prednost od jednog mandata u VII. i II., uz izjednačenu VI. Jedinicu, uz ukupnu vjerojatnost od također 60 do 70%. U tablici je navedena raspodjela mandata po izbornim jedinicama.

Važno je naglasiti da na razini čitave zemlje postoje odstupanja s obzirom na manju i veću vjerojatnost ostvarivanja određenog izbornog rezultata. Tako za HDZ ukupan broj mandata može na razini Hrvatske varirati od 58 do 68, dok za SDP on može varirati od 54 do 62. Treće opcije također imaju značajne varijacije gdje broj mandata koji varira nije velik u apsolutnom smislu (otprilike 2 mandata gore ili dolje), ali jest u relativnom. Varijacije jednih ovisne su o drugima: u nekim jedinicama treće opcije oduzimaju ili HDZ-u (Most u IX.) ili SDP-u (Most u VIII.), a u nekima oduzimaju jedni drugima (Živi zid Uspješnoj Hrvatskoj u III. primjerice).

Uz ovako predviđenu raspodjelu snaga teško je predvidjeti tko će moći sastaviti novu Vladu i hoće li ona biti većinska ili manjinska. Treba računati da će HDZ-ova koalicija od 64 zastupnika biti pojačana s još 3 iz dijaspore, što čini ukupno 67 mandata za Domoljubnu koaliciju, čime joj nedostaje 9 zastupnika za formiranje vlade. S druge strane SDP-ova koalicija će imati nešto teži zadatak. Ako njima pripišemo aktualnog partnera iz vladajuće koalicije IDS, plus najmanje 4 manjinska mandata dolazimo do 65 mandata i 11 zastupnika koje moraju tražiti među trećom opcijom i ostalim zastupnicima manjina za sastavljanje Vlade.

S obzirom na to da treću opciju, ne računajući dvije regionalne stranke IDS i HDSSB, čine nove stranke/koalicije koje do sad nisu sudjelovale na parlamentarnim izborima, predikcija njihovog rezultata bila je bitno otežana, pogotovo što su po svim anketama oni na granici izbornog praga za osvajanje mandata u gotovo svim izbornim jedinicama. Na čiju stranu će otići prevaga ovisit će o malom broju birača, tako da je moguće da mandat osvoje i ORaH i Uspješna Hrvatska, odnosno da i Most i Živi zid dobiju pokoji mandat više, odnosno oduzmu mandat jedni drugima. Veliki problem će se otvoriti kod postizbornog koaliranja sa strankama/koalicijama treće opcije, zbog različitih interesa i programskih ciljeva. Koja od dvije vodeće koalicije je spremna na koaliranje s HDSSB-om?

Kako će se uklopiti stavovi Mosta i Živog zida o političkoj kontroli središnje banke u svrhu provedbe labavije monetarne politike (kroz monetizaciju duga i povećanu emisiju novca), i koliko će se deficiti povećavati kao posljedica nekih nerealnih predizbornih obećanja, pogotovo u trenutku kada Europska komisija ograničava fiskalne i monetarne nesuvislosti? Zapravo je mali prostor za programske ustupke trećoj opciji, a pitanje je koliko će koalicije treće opcije prihvaćati ponude jer bi time iznevjerili svoja izborna obećanja i izgubili vjerodostojnost.

U ekonomskom smislu Hrvatsku u svim slučajevima čeka negativan scenarij. Tko god sastavi iduću vladu to neće moći napraviti bez zadovoljavanja bar nekoliko manjinskih i parcijalnih interesa. Nemojmo zaboraviti kako i HDZ i SDP već ulaze u izbornu utrku s velikim koalicijama od 8 odnosno 6 stranaka…

Piše Vuk Vuković