Zdravstvo

HDZ: Primarnu u koncesiju; SDP: Pa to je naša ideja!

4. studenoga 2015.

Može li hrvatsko zdravstvo s kunama koje mu stoje na raspolaganju biti...

Pročitaj članak

SDP bi nastavio dosadašnje reforme, a HDZ u prvoj godini donio sve zdravstvene zakone

30. listopada 2015.

Nastavak dosadašnjih reformi uz naglasak na poticajne mjere za ostanak...

Pročitaj članak

Od medicinskog turizma 2 milijarde eura

12. listopada 2015.

Dok su zemlje u okruženju – Slovenija, Mađarska, Austrija, Češka i...

Pročitaj članak

Unatoč akcijama, liste čekanja su postojane

26. rujna 2015.

Liste čekanja vječna su i najčešća tema hrvatskog zdravstva. Njihovom...

Pročitaj članak

HZZO Javno i privatno Potrošnja lijekova Starenje stanovništva Uspješnost i izdavanja

Za sve potrebe zdravstvene skrbi 22 milijarde godišnje

Jedan zaposleni u Hrvatskoj mora osigurati zdravstveno osiguranje za sebe ali i za još tri osobe! Naime, doprinose za zdravstvo plaća 1.448.737 osoba a kako ukupno ima 4.345.435 osiguranika pa što zaposleni što državni proračun (opet zaposleni iz poreza) moraju s oko 22 milijarde kuna pokriti sve potrebe za zdravstvenom skrbi u ovoj godini. Baš taj nepovoljni omjer onih koji plaćaju doprinose i onih koji koriste zdravstvnu zaštitu rezultira skromnim sredstvima za funkcioniranje zdravstvenog sustava pa će bolji dani doći tek kad se podigne stopa zaposlenosti odnosno povećaju uplate u zdravstveni proračun.

Istina, od 2015. zdravstvo više nije u državnom proračunu pa se značajno bolje može kontrolirati priljev kuna odnosno osigurati da sve što pripada zdravstvu stigne u njegovu blagajnu. Dosad je bio problem s financiranjem jer su se svi doprinosi slijevali u riznicu a sredstva koja je država trebala izdvojiti za zdravlje neosiguranih osoba, zatvorenika, socijalnih slučajeva uglavnom ili nije uopće uplaćivano ili je stizalo zdravstvu sa zakašnjenjem od nekoliko godina kao “sanacija gubitaka bolnica ili za pokriće dugova za davno potrošene lijekove”. Tako je samo u prošloj godini sanirano starih dugova u iznosu od oko tri milijarde kuna.

Izdvajanje iz riznice omogućava HZZO-u i ministru zdravlja da i od državnog proračuna traži ono što pripada tom sustavu što je istina malo za neka veća ulaganja ali bi za postojeća prava odnosno opseg zdravstvene zaštite ovogodišnje gotovo 22 milijarde trebalo biti dostatno.

Dapače, direktorica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec kaže kako će zahvaljujući izlazu zavoda iz riznice bolnice dobiti oko milijardu i 200 milijuna kuna više za svoje poslovanje u ovoj godini. Prema novom sistemu financiranja bolnica HZZO od početka godine postupno smanjuje fiksne uplate a povećava plaćanje prema izvršenim uslugama. Trenutno je omjer fiksnog iznosa koji dobivaju bolnice 80 posto a 20 posto prihoda ovisi o tome koliko su posla napravile mjesec ranije. Osim toga bolnicama se konačno plaćaju višak učinjenog posla što je omogućilo da se smanje liste čekanja.

Prihodi HZZO-a za 2015.

Planirani prihodi za 2015. – 21.964.000.000

Planirani rashodi za 2015. – 21.964.000.000

Iz doprinosa 17.980.000.000

Prihodi iz državnog proračuna (trošarine na cigarete, neosigurane osobe, dopunsko za neosigurane osobe) – 2.400.000.000

Prihodi dopunskog osiguranja koje plaćaju sami osiguranici  – 1.583.000.000

Projekcija za 2016. -22.053.000.000

Dopunsko osiguranje plaća 1.616.533 osoba a za 945.277 policu plaća država

Struktura zdravstveno osiguranih osoba

1.448.737 osiguranika + 617.999 članova obitelji

1.058.751 umirovljenika + 127.361 članova obitelji

25.131 poljoprivrednik + 6607 članova obitelji

888.226 ostali osiguranici (za koje osiguranje plaća država)

Ukupno 4.345.435 osiguranika

Suradnja HZZO-a i privatne prakse tek kad su liste čekanja velike

Javno je zdravstvo zasad u Hrvatskoj dominantno. Većinu zdravstvenih problema građani rješavaju “preko HZZO-a”, plaćajući doprinos za zdravstveno osiguranje iz svojih plaća a kako bi izbjegli plaćanje participacija na preglede, dijagnostike i za lijekove plaćaju i dopunsko osiguranje također HZZO-u.

Privatna praksa ipak je više okrenuta onima dubljega džepa jer tzv. dodatno zdravstveno osiguranje koje se plaća privatnim osiguravajućim kućama zasad nije dovoljno zaživjelo. Suradnja između HZZO-a i privatne prakse ostvaruje se tek kad se liste čekanja u bolnicama značajnije povećaju pa se sklapaju privremeni ugovori s privatnicima za određeni broj dijagnostike. Na žalost privatni osiguravatelji u Hrvatskoj zasad nisu pronašli model kojim bi za prihvatljivu policu osiguranja ponudili višu razinu zdravstvenih usluga. Zato i ne čudi da se i dopunsko osiguranje najčešće plaća državnom osiguravatelju jer je jednostavnije u ostvarivanju prava osiguranika.

Od ukupnog kolača dopunskog osiguranja 91 posto drži HZZO dok je drugi najveći osiguravatelj Croatia osiguranje koje u 68 milijuna godišnjeg “kolača” ima 58 posto udjela. Većina liječnika privatnika ima privatne ordinacije ali uz to ugovore o koncesiji s HZZO-om koji im jamči sigurni godišnji prihod iz javnog  proračuna a tek mali dio je na tržištu i to uglavnom oni koji imaju svoje ustanove poglavito specijalne bolnice sa specifičnom ponudom. Riječ je o bolnicama za ortopediju, okulistiku, estetsku kirurgiju ili fizijatriju. Zasad privatnici ne mogu osnivati opće bolnice premda je i to bilo predviđeno zakonskim izmjenama koje po svemu sudeći neće biti usvojene u mandatu aktualne vlade. Većina liječnika radi u državnim bolnicama premda dio ima ugovore sa svojim ustanovma da mogu raditi dopunski privatno. Razlog za “dvostruki” rad su relativno niska bolnička primanja i činjenica da na hrvatskom tržištu rada name dovoljno liječnika.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje (privatne osiguravajuće kuće i HZZO)

PRIVATNICI

221 milijun kuna godišnje (68 milijuna dopunsko osiguranje)

1,5 milijardi ili 91 posto tržišta dopunskog osiguranja ima HZZO

Podjela privatnog dobrovoljnog osiguranja

58 posto Croatia osiguranje

28,9 posto Sunce

6,3 posto Basler osiguranje Zagreb

4,3 posto Uniqa

1,9 posto ostali

(Iz knjige O zdravstvu iz ekonomske perspektive)

Zdravstveni djelatnici

9929 liječnika medicine (5720 u bolnicama) radi u javnom zdravstvu

635 liječnika radi u privatnim zdravstvenim ustanovama

2384 liječnika radi u ordinacijama privatne prakse

Ukupno u javnim i privatnim ustanovama i ordinacijama radi 12.946 liječnika

Nedostatak liječnika:

  • 250 timova primarne zdravstvne zaštite
  • 320 internista
  • 320 kirurga
  • 210 ginekologa
  • 70 pedijatara
  • 350 anesteziologa

 

Godišnje se za lijekove potroši oko 5,5 milijardi kuna

Čak četvrtinu zdravstvenog proračuna čini potrošnja lijekova. Godišnje se što za lijekove na recept, što za one koji se potroše u bolnici te za posebno skupe lijekove potroši oko 5,5 milijardi kuna. Puno ili malo? Sve ovisi o kutu gledanja.

Za teško bolesnog pacijenta “život nema cijenu” pa i najskuplji lijek mora biti na raspolaganju. S druge strane za HZZO sve je preskupo pa se iz godine u godinu “usavršava ” tehnologija snižavanja cijena lijekova koji se ugovaraju s farmaceutskom industrijom.

Kako bi se što manje trošilo a dobilo što više lijekova na listi koju plaća HZZO najviše je generičkih lijekova odnosno više od 65 posto premda oni orginalni u prihodima uzimaju oko 63 posto kolača. Također postoje dvije liste lijekova. Tako za sve lijekove koji su na tzv. A listi trošak plaća HZZO dok se za one na listi B plaća nadoplata bez obzira na policu dopunskog osiguranja. Činjenica je da se samo na lijekove na recept potroši više od 3,5 milijardi kuna a na one posebno skupe još 630 milijuna godišnje. U prošloj godini za liječenje samo jednog pacijenta potrošeno je primjerice 140.000 kuna što najbolje govori koliko lijekovi mogu biti skupi.

Već nekoliko godina također vrijedi pravilo po kojem niti jedan novi generički lijek ne može na listu ako nije barem 10 posto jeftiniji od već postojećeg koji mora biti pak jeftiniji od originala barem 30 posto. No, premda se Hrvati nerijetko proglašavaju tabletomanima u usporedbi s većinom europskih zemalja ta teorija pada u vodu. Primjerice, Hrvati popiju dvostruko manje tableta za snižavanje krvnog tlaka i onih protiv masnoća u krvi. No, to ima i posljedicu – hrvatski pacijenti imaju loše regulirani krvni tlak i kolesterol u krvi, upozoravaju kardiolozi.

Izdatci za lijekove

Lijekovi na recept     3,5 mlijardi kuna

Bolnički lijekovi       1,450 milijardi kuna

Posebno skupi lijekovi  630 milijuna kuna

 

Ukupna potrošnja lijekova po liječenju pojedinih organskih sustava

Naziv                                          potrošnja u kunama

– kardiovaskularni sustav            945 milijuna

– zloćudne bolesti                         872 milijuna

– živčani sustav                            811 milijun

– probavni sustav                          713  mlijuna

– infekcije                                     428 mlijuna

– dišni sustav                                332  milijuna

– krv i krvotvorni organi               287 milijuna

– koštani i mišićni sustav              208 milijuna

– urogenitalni sustav                     160 milijuna

– pripravci za liječenje kože          102 milijuna

 

10 najčešće korištenih lijekova

Naziv          Svrha

1. acetil salicilna kiselina – protiv bolova

2. ramipril – za visoki tlak

3. amlodipin – za visoki tlak

4. diazepam – za živčani sustav

5. furosemid – diuretik

6. atorvastatin – za snižavanje masnoća u krvi

7. alprazolam – za živčani sustav

8. lizinopril – za visoki tlak

9. pantoprazol – za želučane tegobe

10. metformin – za dijabetes

Palijativna skrb i hospiciji u Hrvatskoj su rijetkost

Stari Hrvatska ali i cijela Europa! Prema nanovijim podatcima do 2050. čak 224 milijuna Europljana bit će starije od 65 godina. Takvih Hrvatska već sad ima  17,7 posto prema podatcima zadnjeg popisa stanovništva a kako se životni vijek  u posljednjih tridesetak godina povećao za šest godina nedvojbeno je da će se problem zdravstvene skrbi starijih sve više povećavati. Na žalost, zasad nema ozbiljnih naznaka kvalitenijeg organiziranja zdravstvenog sustava u brizi za starije a poglavito za one s ozbiljnim zdravstenim problemima kao i za umiruće. Naprosto, palijativna skrb i hospiciji prava su rijetkost u Hrvatskoj a u Zagrebu kao najvećem gradu situacija je alarmantna.

Na broj stanovnika Hrvatska bi trebala imati barem 400 do 500 hospicijskih kreveta a nema ih niti stotinjak. Niti mreža palijativne skrbi nije dobro razvijena pa čak 9000 osoba godišnje, oboljelih od zloćudnih bolesti, među kojima je najviše onih starije dobi, umire u svom domu u neprimjerenim zdravstvenim uvjetima. Procjene govore da bi 26.000 do 46.000 pacijenata trebalo neki oblik palijativne skrbi u zadnjoj godini svoga života.

Prema najnovijim podatcima već sad rashodi za liječenje starijih od 65 godina u razvijenim zemljama prelaze trećinu zdravstvenog proračuna. Europsko istraživanje također je pokazalo da se maksimum zdravstvene skrbi kod starijih dostiže u dobi od 75 do 79 godina, a nakon 80 pada. Procjene govore da će se do 2060. povećati izdvajanje iz BDP-a za jedan do čak 5 posto upravo zbog povećanih potreba za zdravstvenu skrb starijih.

Premda Hrvatska ima strateški plan palijativne skrbi koji se treba provesti u posljednje tri godine, realizacija je zapela. Stoga se može reći da do ozbiljnijeg pomaka nije došlo. Tek po tridesetak palijativnih kreveta u kninskoj bolnici, u bolnici u Novom Marofu, te riječkom hospiciju kap su u moru potreba.

Očekivano trajanje života

1985.                   2012.

Hrvatska              71                      77

Austrija                74                      81

Češka                   71                      78

Slovenija             73                       79

EU                        72                     76

Stariji od 65 godina  (u postotcima)

Hrvatska                 17,7

Njemačka               20,8

Grčka                     20,5

Slovenija               17,5

Italija                     21,5

Finska                   19,4

Portugal                19,9

Bugarska              19,6

Danska                 18,2

Francuska             18

Europa                  15

 

Do 2050. godine 224 milijuna Europljana bit će starije od 65 godina

Vodeće dijagnoze u bolničkom liječenju starijih od 65 u Hrvatskoj:

– siva mrena 8490

– moždani udar 4900

– rak 4278

– srčani udar 2244

– upala pluća 2172

 

Potreba za palijativnim krevetima po hrvatskim regijama

 

Sjeverozapadna Hrvatska

umrlih 19.061

potrebno 132-165 kreveta

 

Središnja i istočna Hrvatska

Umrlih 17.175

potrebno 98-123 kreveta

 

Jadranska regija

umrlih 15.860

potrebno 113-141 kreveta

 

Ukupna potreba: od 343 do 460 kreveta

 

Raspored po vrstama bolnica:

– opće bolnice: 175

– specijalne bolnice: 85

– ostali stacionari: 85

– zbog ruralnih i planinskih područja te otoka trebalo bi organiziorati još 45 do 80 kreveta

Na europskoj listi pali smo sa 19. na 23. mjesto

Hrvatska je na listi uspješnosti europskih zdravstvenih sustava (Europski zdravstveni potrošački indeks – EHCI) lani pala sa 19. na 23. mjesto. Po većini indikatora od 47 – koji se prate tijekom godine rade se rangiranja zdravstva 37 europskih zemalja – a Hrvatska je u prošloj godini zabilježila pad. U toj priči nije presudno izdvajanje sredstava iz BDP-a (bruto društveni proizvod) pa niti ukupni iznos za zadravstvo po glavi stanovnika jer bi po tome Luksemburg sa svojih 5535 eura uvijek bio na vrhu ali su očito organiziranije i učinkovitije Nizozemska, Švicarska ili Norveška koje drže vrh ljestvice s manje sredstava za liječenje.

U odnosu na godinu ranije Hrvatska je pala na ljestvici primjerice po pravima pacijenata po dosegu i obimu usluga ali i po prevenciji što je posebno zabrinjavajuće i zapravo objašnjava porast smrtnosti od zloćudnih bolesti poglavito raka pluća i bronha, dijabetesa, visokog krvnog tlaka…

U tom prošlogodišnjem rangiranju Hrvatska se popravila primjerice sa smanjenjem lista čekanja ali to ipak nije bilo dovoljno da ne doživimo ‘debakl’. Posljedica je to nekonzistentnih zdravstvenih reformi i činjenice da bolnički sustav u kojem je 61 bolnica u 25 godina nije doživio ozbiljnijih promjena. Ni financiranje nije bitnije promijenjeno pa sa  719 eura po glavi stanovnika odnosno s oko 22 milijarde treba pokriti kompletnu zdravstvenu potrošnju. Direktno izdvajenje građana iz džepa za plaćanje liječenja još uvijek relativno nisko – prosječno po kućanstvu oko 2500 kuna godišnje što iznosi oko 3 do 4 milijarde. (Goranka Jureško)

Izdvajanje za zdravstvo u prošloj godini u EU i Hrvatskoj

BDP                godišnje  izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika u eurima

Hrvatska    7,4 posto               719

Francuska  11,2                     3473

Danska       10,6                    4655

Njemačka   10,9                   3548

Luksemburg  6,8                   5535

Grčka            9,2                   1592

Mađarska      7,7                     754

Estonija        5,8                      763

Slovenija      8,6                      1505

Slovačka      7,6                       971

Izdvajajanje za zdravstvo iz vlastitog džepa godišnje

  • Po domaćinstvu 2440 kuna ili oko 3 do 4 milijarde
  • Najsiromašniji izdvajaju oko 516 kuna a najbogatiji oko 1550 kuna
  • Visoko obrazovani izdvajaju 1351 kuna a 944 kune oni s nezavršenom osnovnom školom
  • Po tipu domaćinstva najviše i to 1894 kune troše žene starije od 65 godine koje žive same a stariji muškarci samci također 1612 kuna
  • Po dobi najviše troše stariji od 65 i to prosječno 1412 kune koji žive u gradovim

Iz knjige Maje Vehovec, O zdravstvu iz ekonomske perspektive

Kvaliteta zdravstvenih sustava po EHCI (Euro Health consumer Index) za 2014.

Uključeno je 37 zemalja a rangirane su po 48 indikatora (rang lista po svim i pojedinim važnijim indikatorima)

Ukupno /              Prava pacijenta   /dostupnost     /  ishod liječenja  /prevencija

(liste čekanja)

1. Nizozemska           1                        7                           1                       13

2. Švicarska                 12                     1                          3                         6

3. Norveška               22                    22                         1                        1

4. Finska                     6                      10                         6                        6

9. Njemačka              10                     7                           3                        6

10. Austrija                9                        4                          16                      19

17. Makedonija         4                         3                         33                       6

20. Slovenija             24                      27                          9                       13

24. Hrvatska             19                      14                        23                        34

34. Srbija                  30                      27                         36                      25

37. BiH                     37                      37                         30                      34