Obrazovanje

Političare ne brine što muči srednjoškolce

6. studenoga 2015.

Samo su SDP u ime koalicije Hrvatska raste, HDZ ispred Domoljubne koalicije te...

Pročitaj članak

Nastavite reforme, nagradite najbolje, neka sve škole imaju iste uvjete …

2. studenoga 2015.

Tko god nakon izbora bio budući novi/stari ministar obrazovanja i znanosti,...

Pročitaj članak

Obrazovanje je zadnje prase u hranidbenom lancu

27. listopada 2015.

Obrazovanje je zadnje prase u hranidbenom lancu, o njemu razgovaramo samo prije...

Pročitaj članak

I HDZ i SDP bi obrazovanje dali u ruke privatnicima

14. listopada 2015.

Privatni sektor stimulirat će se poreznim rasterećenjem na ulaganje u znanost...

Pročitaj članak

Obrazovanost nacije Mreža škola Profil nastavnika Nepovezani s tržištem Znanost

GORA JE JEDINO RUMUNJSKA Samo devet posto starijih od 30 odlučuje se za fakultet

NACIJA SREDNJOŠKOLACA

Podaci o obrazovanosti stanovništva pokazuju da je Hrvatska većinski zemlja srednjoškolaca. Ukupno 60 posto stanovnika ima završenu srednju školu, dok sveučilišno obrazovanje ima oko 11 posto nacije. Pritom  Hrvatska po postotku odraslih osoba mlađe dobi (od 30 do 34 godine) sa završenim tercijalnim obrazovanjem pri dnu europske ljestvice. Prema posljednjim podacima iz 2013., 26 posto mladih odraslih osoba ima završen studij, dok je prosjek Europske unije 37 posto. Gori postotak od hrvatskog je samo u Rumunjskoj i Malti.

Malta nas je preskočila (Rumunjska nije) u redoslijedu zemalja čija odrasla populacija (od 25 do 64 godine) sudjeluje u dodatnom usavršavanju: na predzadnjem smo mjestu s podatkom od svega 2,5 posto odraslih u aktivnostima osposobljavanja ili usavršavanja. Rumunjska ima 1,5 posto, a prosjek Europske unije je 10,7  posto. Imamo i mršavih devet posto studenata starijih od 30 godina, a svega dva posto odraslih steklo je diplomu visokog obrazovanja tijekom odrasle dobi.

Cjeloživotno učenje – sudjelovanje u različitim institucionalnim oblicima usavršavanja – najzanemarenije je područje obrazovanja u Hrvatskoj. Unatoč tomu, broj ustanova koje nude neformalne programe je u porastu. Većina tih programa usmjerena je komercijalnom nuđenju dopunskih znanja za trenutno aktualne profesije, no nisu uvedeni modeli provjere praćenja ishoda takvih oblika obrazovanja.

OBRAZOVANOST NACIJE

0,6 posto osoba u dobi od 25 do 64 godine bez ikakvog formalnog obrazovanja

2,7 posto osoba bez završene osnovne škole

16,3 posto osobe sa završenom osnovnom školom

60 posto sa završenom srednjom školom

11,5 posto sa završenim fakultetom

8 posto sa završenim stručnim studijem ili višom školom

STUPANJ OBRAZOVANJA NEZAPOSLENIH

33 posto završenu srednju školu za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike

29 posto sa završenom srednjom školom (strukovnom ili gimnazijom)

20,4 posto osoba sa završenom osnovnom školom

6,8 posto osoba završenim fakultetom ili akademijom

5,5 posto s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem

5,1 posto bez škole i s nezavršenom osnovnom školom

Hrvatska ima previše škola i učitelja: Broj djece smanjen za 35 posto

U manje od 40 godina broj djece u osnovnim školama smanjen je za 35 posto, a dodatno drastično smanjenje predviđeno je do 2031. U školskoj godini 1977./78. Hrvatska je imala oko pola milijuna osnovaca, koliko danas ima osnovaca i srednjoškolaca zajedno. Stručnjaci uključeni u provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije najavljuju da se zbog izrazitog smanjenja broja djece može očekivati potreba za manjim brojem učitelja, prelazak škola na jednosmjenski rad, te moguće zatvaranje škola.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, omjer broja učitelja i učenika u osnovnim školama je 1:14, a u srednjima 1:11, pri čemu je prvi omjer u europskome prosjeku, a drugi je u Hrvatskoj povoljniji no u EU.

Prosječna veličina razreda u osnovnoj školi je 17, a u srednjoj 21 učenika, no raspon broja učenika, posebno u osnovnim školama, iznosi od jednog do dva učenika po razredu (otočke škole i škole posebne državne skrbi) do 34 učenika (napučena gradska naselja). Hrvatska ima i velik broj područnih škola (više od tisuću), a jedan od rekorda bilježi osnovna škola u Drnišu s čak 10 područnih škola, od kojih škola u Radonićima II ima tek jednu učenicu, a škola u Siveriću radi za pet đaka. Obrnuto stanje je u našičkoj osnovanoj školi  s 1240 učenika na dvije lokacije.

Nejednaki uvjeti obrazovanja uočavaju se među ostalim i u dostupnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije. Od tri kategorije škola – digitalne početnice, digitalno osnažene i digitalno sposobne, čak 83 posto škola u Hrvatskoj pripada dvaju nižim kategorijama (početnice i osnažene).

BROJ VRTIĆA I ŠKOLA

707 dječjih vrtića

858 osnovnih škola

687 srednjih škola

2252 odgojno-obrazovne institucije

BROJ DJECE

147.325 djece u vrtićima

329.894 osnovaca

181.384 srednjoškolaca

UDIO DJECE U UKUPNOJ POPULACIJI

15 posto djece do 14 godina

18 posto mladih od 15 do 29 godina

IZDACI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE (u postotku BDP-a)

4.21 posto ukupni izdaci u Hrvatskoj

5.25 posto ukupni prosječni izdaci u EU

NEPOVOLJNA DEMOGRAFIJA

522.413 osnovaca u školskoj godini 1977./78

328.000 osnovaca 2020.

arhiva dodatak:

http://www.jutarnji.hr/kada-bi-zelio-obici-svoju-skolu-ravnatelj-bi-morao-prevaliti-200-kilometara/1279965/

dodatak za info grafiku:

DONOSITELJI ODLUKA I MJERA U OBRAZOVANJU

Vlada/Sabor RH

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Agencija za odgoj i obrazovanje

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Uredi za prosvjetu lokalne uprave

SUDJELUJU U KREIRANJU OBRAZOVANJA

Vertikala sindikata u obrazovanju

Građanske udruge i organizacije

Političke stranke

Hrvatski nastavnik ima 43 godine –  Punih 13 predaje isto gradivo u istoj školi

Prosječan nastavnik ima 43 godine, visoku stručnu spremu i nakon 15 godina rada plaću ispod prosjeka u državi. U prosvjeti je 74 posto žena, a prosjek OECD-a je 68 posto: 55 posto u Nizozemskoj, 59 posto u Danskoj, 61 posto Norveškoj, a u Srbiji je 65 posto nastavnica.

Gledajući profil hrvatskog nastavnika prema OECD-ovim usporedbama, samo 34 posto nastavnika radi u školama koje autonomno sudjeluju u kreiranju nastavnih sadržaja. Prosjek OECD-a je gotovo dvostruko viši. Hrvatska lošije stoji i po nastavničkoj slobodi odabira predmeta koje će predavati: samo 19 posto nastavnika ima mogućnost samoodlučivanja o predmetu, dok je ista privilegija u drugim državama prosječnih 78 posto. Zanemariv je i postotak hrvatskih učitelja koji rade u školama s mogućnošću samostalne odluke o visini plaće ili povišice.

Iako upravo nastavnici na nacionalnom nivou imaju najviši postotak visoke stručne spreme u odnosu na ostale sektore, njih samo 0,4 posto posjeduje doktorat. Isti je stupanj obrazovanja u zemljama OECD-a 1,4 posto.

Slabost autonomije i preopširnost gradiva koje im je nametnuto kroz školsku godinu rezultiraju i slabijim metodama poučavanja. Samo 33 posto učitelja u Hrvatskoj prakticira učenje kroz timski rad, a svega 10 posto ih koristi projektnu nastavu.

Paralelno s drastičnim padom broja djece u školama, registriran je rast broja nastavnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godine 2000. u srednjim školama je bilo zaposleno nešto više od 19.000 nastavnika, a ove godine ih je oko 26 tisuća. Čak 92,5 posto nastavnika u Hrvatskoj ima ugovor na neodređeno, po čemu smo pri vrhu ljestvice OECD-a zajedno s Velikom Britanijom, Danskom i Francuskom. Češka i Srbija na neodređeno zapošljavaju 82 posto svojih nastavnika, a Finska primjerice 76 posto.

PROFIL NASTAVNIKA

74 posto žene

43 godine starosti

0,4 posto ima doktorat

13 godina rade u istoj školi

34 posto radi u školi u kojoj autonomno sudjeluje u kreiranju nastavnih sadržaja

19 posto radi u školama koje same odlučuju koje će predmete poučavati

5 posto radi u školama koje samostalno odlučuju o plaći ili povišici

NASTAVNICI S VSS-om (%)

99 Australija, Poljska, Koreja

97 Danska

96 Finska

93 Češka, Rumunjska

88 Švedska

83 Srbija

82 Hrvatska

NASTAVNICI: UGOVOR NA NEODREĐENO (%)

96 Francuska

93 Hrvatska

85 Island

84 Nizozemska

82 Koreja, Srbija

81 Italija

77 Finska

PROSJEČNA STAROST NASTAVNIKA U ŠKOLI

39 Brazil, Velika Britanija

42 Japan

43 Hrvatska

44 Island

46 Švicarska

49 Italija

profil nast      profil uc po skoli

U školama 20 godina stari programi

Više od 60 posto učenika pohađa strukovne škole, čija je prvenstvena namjena obrazovanje kadra za tržište. Sustav nudi  280 programa u trajanju od četiri do svega jedne godine školovanja. Većina strukovnih programa stara je 20 godina (svega 30-ak je novih), a zastarjeli programi tek su djelomično osvježeni prije desetak godina. Jedan od problema strukovnog obrazovanja jest što se stručni predmeti ne modificiraju u skladu s razvojem struke.

Prosječna strukovna škola u Hrvatskoj ima 400 učenika i nudi deset različitih programa. Izvođenje tih programa je izrazito skupo (oprema), a zbog nedovoljnog i neujednačenog ulaganja niz strukovnih škola zaostaje opremljenošću.

Na temelju analize stanja strukovnoga obrazovanja, stručnjaci zaključuju da neracionalna i skupa mreža programa velik problem: niz škola iste županije nudi iste programe, često neprivlačne učenicima. Rješenje se traži u osnivanju regionalnih centara kompetentnosti za pojedine struke, čime bi se – nakon primjene kvalitetnih programa i višeg stupnja opremljenosti – stvorili realniji uvjeti za povezivanje obrazovanja s tržištem rada.  Traže se rješenja i za deficit kvalificiranih nastavnika u strukovnim školama, a deficitaran stručni kadar, osim u stručnim predmetima, registriran je i u matematici, informatici, prirodoslovnim predmetima i stranim jezicima.

Većina učenika četverogodišnjih strukovnih škola (90 posto) pretendira upisu na fakultet, no na državnoj maturi u prosjeku ostvaruju niže rezultate od gimnazijalaca.

UČENIČKA STRUKTURA UPISA

54.146 učenika u gimnazijama

82.808 učenika u tehničkim i srodnim školama

38.986 učenika u industrijskim i obrtničkim školama

5461 učenik u umjetničkim školama

SREDNJE ŠKOLE PO STRUKTURI

181 gimnazija (26 posto)

259 tehničkih i srodnih škola (38 posto)

195 obrtničkih škola (28 posto)

52 umjetničke škole (8 posto)

STRUKOVNE ŠKOLE PO VRSTI

66 posto četverogodišnji programi

32 posto trogodišnji programi

1 posto posebni programi

OBRAZOVNI PROGRAMI

95 četverogodišnjih strukovnih programa

72 trogodišnja strukovna programa za industriju

63 trogodišnja programa za obrte

49 jednogodišnjih i dvogodišnjih programa (niža stručna sprema)

Samo 19 posto znanstvenika iskusilo rad izvan Hrvatske


Više od 30 posto znanstvenika iz EU radilo je u drugim državama barem tri mjeseca

U istraživanje i razvoj, ključnu polugu za razvoj društva i njenu konkurentnost, Hrvatska ulaže 0,81 posto BDP-a, pri čemu je porastao postotak ulaganja poslovnog sektora na 39 posto, dok država ulaže i lokalna uprava ulaže 49 posto (ostatak predstavljaju vanjski izvori).

Od ukupnog broja znanstvenika u Hrvatskoj 90 posto ih je zaposleno u visokom obrazovanju i na javnim institutima, odnosno manjim dijelom u drugim dijelovima državnog sektora. Najviše istraživača prema sektorima visokoga obrazovanja radi u tehničkim znanostima, slijedi biomedicina i zdravstvo te prirodne znanosti. Najmanje istraživača je u biotehničkim znanostima i humanistici.

Na tisuću stanovnika Hrvatska ima 1,4 doktora znanosti mlađih od 35 godina, čime nismo značajnije udaljeni od prosjeka Europske unije (1,7 posto). Posljednjih godina porastao je broj istraživača koji su nakon doktorata radili u inozemstvu barem tri mjeseca, no promatrano kroz prošlo desetljeće, riječ je o tek 19 posto znanstvenika. Prosjek EU-a je 31 posto.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa da će do 2020. godine Hrvatska podići ulaganja u istraživanje i razvoj do 1,4 posto BDP-a, od čega 0,7 posto ulaganjem iz državnog budžeta. Od poslovnog sektora očekuje se porast ulaganja od dva posto. Plan je proračunska izdvajanja usmjeriti u istraživačke projekte i nabavu opreme, a najmanje u izgradnju novih objekata. Jedan od koraka jest pripajanje pojedinih znanstvenih instituta sveučilištima, u cilju jačanja konkurentnosti, zajedničkih prijava projekata za EU fondove ali i racionalizacije.

VISOKO OBRAZOVANJE I ZNANOST

10 sveučilišta (8 javnih i 2 privatna)

15 veleučilišta (11 javnih, 4 privatna)

31 visoka škola (28 javnih, 3 privatne)

25 javnih instituta

ZNANSTVENICI

11.454 istraživača

90 posto zaposleno u visoko obrazovanju i institutima

80 posto zaposleno u punom radnom vremenu

1,4 novih doktora znanosti mlađih od 35 godina na tisuću stanovnika u Hrvatskoj

19 posto istraživača koji su nakon doktorata radili u inozemstvu minimalno tri mjeseca u zadnjih 10 godina

17 posto uspješnih prijava projekata visokog obrazovanja i znanosti u europskim programima

3,2 posto znanstvenih publikacija među najcitiranijima u svijetu

11 prosjek EU

ULAGANJE U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

0,81 posto BDP-a Hrvatska ulože u istraživanje i razvoj

2,01 posto BDP-a prosjek EU-a

86 milijuna eura hrvatski znanstvenici ostvarili kroz Sedmi okvirnom programu (glavni program EU za financiranje istraživanja i tehnologije)