Od medicinskog turizma 2 milijarde eura

Zoran Šagolj Box SD portal, Vijesti, Zdravstvo

Dok su zemlje u okruženju – Slovenija, Mađarska, Austrija, Češka i Poljska – zadnja dva desetljeća ustrajno, planski ulagale u zdravstveni turizam i privlačile goste kvalitetom usluge, uz intenzivnu reklamu, Hrvatska je njihovo “zgrtanje” novaca gledala sa strane, prilično nezainteresirana.

Tek posljednjih nekoliko godina trgnuo se dio privatnog medicinskog sektora, ponajprije u segmentu dentalne medicine i plastične kirurgije i počeo dovoditi pacijente iz inozemstva, no bez razvojne vizije i plana na razini države. Iako ohrabruje kvaliteta kvaliteta kadra kojim privatne klinike raspolažu, kao i razina opremljenosti ordinacija i cjenovna konkurentnost, ponuda, ipak, nije dovoljno široka i relativno je neorganizirana.

Još uvijek ne možemo govoriti o Hrvatskoj kao međunarodno prepoznatljivoj destinaciji medicinskog turizma.
Da to treba promijeniti ipak je shvatila aktualna vlast, pa su ministarstva zdravlja i turizma u lipnju predstavili Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, koji bi, kako je istaknuo ministar zdravlja dr. Siniša Varga, za deset godina Hrvatskoj trebao donositi dvije milijarde eura godišnje, od čega bi same bolnice mogle uprihoditi oko sto milijuna eura, odnosno oko 800 milijuna kuna, za razliku od svega nekoliko milijuna koliko danas inkasiraju.

Ministar turizma Darko Lorencin ukazao je kako je zdravstveni turizam jako unosan, kako takvi gosti troše i po četiri puta više od klasičnih turista, dnevno između 220 i 270 eura, a uz to se računa kako Europu, koja već bilježi 203 milijuna putovanja motiviranih zdravljem i 115 milijardi eura prihoda godišnje, i dalje čeka ubrzani rast te vrste turizma, po stopi od sedam posto godišnje.

Povrh svega, Svjetska zdravstvena organizacija računa kako će, zbog trenda starenja populacije i sve izraženijom orijentacijom društva na zdravi život, briga o zdravlju za 15 godina postati najjača svjetska industrija, koja će 2030. činiti čak 22 posto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja.

Krajnje je vrijeme da i Hrvatska uskoči u taj vlak i da zdravstveni turizam postane jedan od vodećih turističkih proizvoda, što bi, osim dodatne zarade za zdravstveni i turistički sektor, donio i nova radna mjesta za liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute i druge zdravstvene djelatnike, koji masovno traže posao u drugim zemljama.

Ovim bi se pitanjem, stoga, nova vlast trebala ozbilinije pozabaviti. Akcijski plan je, naveli smo, donesen, ali to je to tek početak, s još uvijek brojnim neriješenim pitanjima u praksi, i to u sva tri definirana oblika tog turizma – wellness, lječilišnom i medicinskom.

Konkretno, postojeća ponuda wellness turizma u hotelima i turističkim resortima usmjerena je na tretmane ljepote, masaže, saune, bazenske sadržaje i fitness, a njezin razvojni potencijal umanjuje nepostojanje regulative o osposobljenosti osoblja, kao i postojeći zakonski propisi koji ograničavaju uvođenje medicinske kompomente u hotelijerstvo.

Odnosno, kako je to objasnio dr. Miljenko Bura, pomoćnik ministra zdravlja za zdravstveni turizam, ono što se danas radi nije medicinski wellness jer se ne odvija pod nadzorom zdravstvenih radnika, nego osoba bez medicinske edukacije ili radnika koji su eventualno prošli neki tečaj. To treba mijenjati, kako bi se, naveo je dr. Bura, kroz medicinski wellness, uz nadzor educiranih djelatnika, mogli nuditi brojni preventivni programi, primjerice za kralježnicu, antistres programi, tretmani protiv debljine, poremećaja prehrane…

I iz Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj djeluje Zajednica zdravstvenog turizma, poručuju kako komplicirana zakonska regulativa nije poticajna za orijentaciju u pravcu medicinskog wellnessa, što bi velikom dijelu visoko kategoriziranih hotela s wellness centrima, u koje je i mnogo uloženo, otvorilo mogućnost kvalitenije ponude, nova tržišta i produljenje sezone, a u konačnici i bolje financijske rezultate.

Veliki izazov svakako je i definiranje uvjeta koji će omogućiti da se i ustanove u javnom zdravstvu uključe u medicinski turizam. Prijedlozima izmjena temeljnih zdravstvenih zakona (koji su kasnije povučeni) trebalo se omogućiti da se turističke usluge legaliziraju u kliničkim i općim bolnicama, s idejom da ako mogu zarađivati privatnici, što ne bi koji milijun kuna ostao i javnom zdravstvu. Ali, s obzirom da u javnim ustanova domaći pacijenti mjesecima, pa čak i godinama, čekaju na dijagnostiku i zahvate, taj je prijedlog odmah pokrenulo lavinu kritika i optužbi o privatizaciji javnog zdravstva.

Ministar Varga je, doduše, objasnio kako će u to moći krenuti samo one bolnice koje nemaju duge liste čekanja i kako će prvenstvo uvijek imati osiguranici HZZO-a, a i dr. Bura je poručio kako neće biti smanjenja usluga za naše pacijente, navodeći kako bi ponudu turističkih usluga u bolnicama trebalo odrediti tržište, no kako pretpostavlja da bi se moglo raditi o nekim kirurškim zahvatima na koje se čeka u zemaljama iz koje dolaze zdravstveni turisti.

Bilo kako bilo, sigurno je da u praksi neće biti lako uskladiti sve potrebno, kako se ne bi naštetilo HZZO-ovim osiguranicima – da u nekoj ustanovi ima praznih kapaciteta, dovoljno liječnika koji nisu opterećeni velikim brojem prekovremenih, da ne postoje liste čekanja, i da se sve to događa u nekom dijelu Hrvatske koji je poželjan turistima.

A uz to, na koncu se treba dovoljno zarađivati da se nagrade djelatnici za rad u drugoj smjeni, da se za par godina obnovi javna aparatura, koja se troši na turiste, kao i da još ostane oko 100 milijuna eura godišnje zarade, s koliko Ministarstvo računa.

Kako je to u privatnim ustanovama, objašnjava nam dr. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Sveta Katarina” u Zaboku koja od lani, kao jedna od rijetkih u Europi, posjeduje certifikat “The Leading Hospitals of the World”.

– Preduvjet za izlazak na svjetsko zdravstveno tržište je izvrsnost u svakom smislu te međunarodne akreditacije, što pacijentima iz inozemstva jamči standardiziranu kvalitetu rada. Slijedeći spomenute uvijete, Bolnica “Sveta Katarina” danas je Europski centar izvrsnosti i to iz područja dijagnostike magnetskom rezonancijom, ortopedije, neurologije, kirurgije kralješnice s liječenjem boli (pain management) te sportske medicinu. Kako bi bila što prepoznatljivija na svjetskom zdravstvenom tržištu, bolnica razvija suradnju s vodećim europskim, američkim i izraelskim klinikama i stručnjacima – navodi dr. Primorac.

Sve to omogućuje da bolnicu u Zaboku posjećuju pacijenti iz cijelog svijeta, među ostalima iz SAD-a, Kanade, Brazila, Iraka, Libije, Velike Britanije, Francuske, Irske, Njemačke, Rusije…

Da je “Sveta Katarina” ozbiljno zagrizla u medicinski turizam potvrđuje i to što su prije nekoliko dana potpisali ugovor sa zrakoplovnom tvrtkom Air Pannonia, kako bi, napominje dr. Primorac, partnerski pružali svoje usluge pacijentima koji dolaze sa teritorija cijele Europe, sjeverne Afrike uključujući i rubne dijelove Iraka i Saudijske Arabije, odnosno s geografskog područja u kojem živi više od 650 milijuna stanovnika.

– Ovaj jedinstveni koncept razvoja vrhunskog zdravstvenog turizma koji uključuje i individualizirani pristup svakom bolesniku jedinstven je i vrlo zanimljiv zahtjevnoj i imućnijoj klijenteli. Ovim otvaramo tržište Hrvatske dobrostojećim korisnicima zdravstvenih usluga i u najboljem svijetlu prezentira RH i njezine potencijale – objašnjava dr. Primorac.

S obzirom na bogato iskustvo u ovom području, dr. Primorac ocjenjuje kako su osnovni preduvjeti za razvoj zdravstvenog turizma kvaliteta, koja je u najmanju ruku usporediva s najboljim europskim bolnicama, potrebni certifikati, dostupnost i snažan marketing.

– Povjerenje u zdravstveni sustav neke države dugo se stvara, a preko noći gubi. Godinama se živjelo u zabludi da će jeftine usluge privući pacijente u Hrvatsku. Potpuno je jasno da se jedan Amerikanac, Britanac ili Austrijanac neće doći liječiti u Hrvatsku ako zdravstvena institucija u koju se dolazi liječiti nije akreditirana prema međunarodnim standardima te ako ne raspolaže s vrhunskim kadrom i opremom. Tek tada cijena niža nego u njegovoj matičnoj državi postaje bitna – ističe dr. Primorac.

Certificiranje koje dr. Primorac ističe kao preduvjet su, međutim, problem jer u Hrvatskoj još uvijek ne postoji autonoman sustav certificiranja i većima ustanova koja se već bavi zdravstvenim turizmom ili to planira nije certificirana za tu djelatnost.

HGK se stoga, kažu nam, angažirao kako bi širokom krugu članica svoje Zajednice zdravstvenog turizma, prije svega hotelima s wellness centrima, termama, lječilištima, privatnim zdravstvenim ustanovama te javnim zdravstvenim ustanovama koje su na tržištu, omogućila dostupnost međunarodnih akreditacijskih certifikata i standarda kvalitete.

Surađuju s vodećim svjetskim udruženjem medicinskog turizma Medical Tourism Association (MTA), a kao članica European Spas Associtation HGK omogućuju i standardizaciju za wellness hotele te osobito važno certificiranje u području medicinskog wellnessa.

Problema ima i u segmentu lječilišnog turizma, gdje spadaju lječilišta i specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju koje ulažu značajne napore u prilagođavanju svoje ponude zdravstveno-turističkim ponudama, ali standardi kvalitete njihovih smještajnih kapaciteta i pratećih ugostiteljskih i rekreacijskih sadržaja nisu konkretni na današnjem, izuzetno zahtjevnom tržištu.

Rukovoditelji tih ustanova svjesni su da su im nužne značajnije rekonstrukcije, dali su izraditi projekte čekajući sredstva iz EU fondova, kojima su, prema tvrdnjama iz Ministarstva zdravlja, trebali riješiti prostorne probleme.

No, prije tri mjeseca doznali su kako ipak nemaju pravo na europski novac jer su javne ustanove. Iz HGK to osuđuju:

– Spadaju u javni sektor jer su u vlasništvu županija, no specifično je što nisu klasični proračunski korisnici, već veliki dio prihoda ostvaruju izvan HZZO-a, na tržištu, gdje ne mogu biti konkurentni bez daljnjih investicijskih ulaganja.

Registracijski oblik i vlasnička struktura ne smiju biti prepreka poduzetničkoj inicijativi. Ove ustanove imaju spremne projekte od oko 300 milijuna eura te ne treba posebno napominjati kako bi ostvarenje ovih projekata donijelo gospodarski razvitak destinacija u kojima se nalaze, a većinom su to destinacije na kontinentu.

Na ovaj problem je HGK i prije reagirala prema Ministarstvu zdravlja. Specijalne se bolnice i lječilišta za obnovu svojih objekata i nabave opreme trenutno snalaze upotrebljavajući decentralizirana državna sredstva koja su namjenjena za medicinske ustanove, što također varira od županije do županije – ističu u HGK.

Dodaju i kako ove ustanove muku muče s kadrovima jer maju ograničenje novog zapošljavanja podložno odobrenju Ministarstva zdravlja. Treba im, poručuju iz HGK, omogućiti da ih se tretira jednako kao poduzetnike, bez obzira na vlasništvo, jer prihode i ostvaruju kao poduzetnici.

I dr. Primorac poručuje kako treba poraditi na sinergiji javnog i privatnog jer je, kako ističe, danas svakom jasno da bez privatnog sektora nema niti kvalitetnog zdravstvenog turizma i sve dok se ne omoguće isti uvjeti tržišnog poslovanja privatnim i javnim institucijama ne možemo govoriti o ozbiljnom razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

– Država ne može u kratkom vremenskom periodu značajno obnoviti postojeću infrastrukturu, nabaviti vrhunsku opremu i plaćama koje nisu konkurentne onim u EU zadržati medicinski kadar iz Hrvatske, ali privući i najbolji kadar iz inozemstva. U Hrvatskoj, privatni sektor u zdravstvu još uvijek zapostavljen, što rezultira da su neke od najvećih investicija u europsko zdravstvo zaobišle Hrvatsku. Nedvojbeno je da najbolje rezultate postižu države u kojima javni i privatni sustav zdravstva rade u sinergiji. Važna činjenica je i ta da pojedinačne zdravstvene institucije, bez obzira na njihovu izvrsnost bez potpore države ne mogu biti ozbiljan čimbenik na svjetskom tržištu zdravstva. Kad se stvore navedeni preduvjeti, država se treba snažno i sustavno uključiti u promociju Hrvatske kao “države zdravstvenog turizma” – napominje dr. Primorac.

Iako su nam iz Ministarstva turizma na naš upit odgovorili kako je njima i Hrvatskoj turističkoj zajednici poticanje razvoja ponude zdravstvenog turizma jedan od osnovnih ciljeva, kojeg provode kroz brojne projekte, dr. Primorac smatra kako tom poslu svi odgovorni subjekti trebaju pristupiti snažnije i sustavnije.

– A sustavnost znači i uključenje svih naših veleposlanstava u promociji zdravstvenog turizma kako bi se građanima u inozemstvu objasnile mogućnosti hrvatskih zdravstvenih institucija te prava građana iz tih država na liječenje u Hrvatskoj. Iako direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnom korištenju zdravstvene zaštite postoji još od 2013. još nisam čuo da mi je netko iz vodećih europskih osiguravajućih institucija koje se bave zdravstvom rekao da im je netko iz hrvatskih institucija objasnio zašto bi se njihov pacijent trebao liječiti u Hrvatskoj, kakva je cijena i kvaliteta zdravstvenih usluga u Hrvatskoj i gdje se sve kod nas pružaju zdravstvene usluge za koje su oni zainteresirani. Potpuno je jasno da ako se ne napravi snažnije uključivanje hrvatske države kroz institucionalnu i financijsku podršku u promoviranju zdravstvenog turizma na inozemnom tržištu te pružanje potpore privatnom kapitalu, bez obzira na entuzijazam pojedinaca, i dalje nećemo biti nikakav čimbenik na svjetskom tržištu zdravstvenog turizma – zaključuje dr. Primorac.

Jeftinija usluga

Pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura u Šibeniku je i službeno pokrenuo inicijativu za osnivanje Klastera zdravstvenog turizma Dalmacije, najavljujući i mogućnost formiranja Klastera dentalnog turizma. Grane medicinskog turizma, koja na šibenskom području sve više uzima maha, ponajviše zahvaljujući Dental centru Dubravica u Vodicama. Glavni „krivac“ za to je dr. Ivica Dubravica, jedan od vodećih dentalnih implantologa u regiji, koji gotovo 15 godina gradi priču zdravstvenog turizma na svom području.

– Kompletan razvoj našeg Dental centra u posljednjih je 15-ak godina temeljen na domaćim pacijentima. Zdravstveni turizam nam se, iskreno rečeno, dogodio slučajno. Jednostavno, Hrvatska je popularna turistička destinacija, pa su inozemni gosti, posebice Talijani, u naš centar počeli dolaziti sami. Shvatili su da neće dobiti ništa manje kvalitetu uslugu, nego u svojoj državi, a pritom plaćaju trećinu cijene, koju bi platili u Italiji. Dobar glas se daleko čuje, pa su nas naši klijenti preporučili i svojoj rodbini, prijateljima… Tada smo shvatili da, uz manje napore, možemo proširiti klijentelu, „pucati“ i na ostala tržišta – govorio nam je dr. Ivica Dubravica po završetku prezentacijskog sastanka s predstavnicima Ministarstva zdravlja.

Širenje baze klijenata nagnalo je Dental centar Dubravica da poveća i svoje kapacitete. Prije godinu dana preselili su u nove, moderne prostorije na ulazu u Vodice. U posljednje tri, četiri godine poduzimaju sve konkretnije marketinške aktivnosti, pa se danas mogu pohvaliti da im 30 posto pacijenata čine stranci.

– Kao što sam rekao, najviše je klijenata iz Italije, no dolazi sve više Austrijanaca, Njemaca, a probili smo se i na skandinavsko tržište. To su narodi, koji imaju kulturu odlaženja na lječenje u druge zemlje. Svjedoci smo da danas postoje veliki medijatori zdravstvenog turizma, a to su internetske stranice. Oni animiraju krajnje korisnike, nude različite usluge i davatelje u različitim destinacijama. Zato smo se i mi odlučili angažiranije reklamirati na tom području, a vidimo da nismo pogriješili. Međutim, uvijek ima potencijala za napredak – priča dr. Dubravica.

Voditelju vodičkog Dental centra više od zakonskih regulativa, certifikata i pomoći EU-fondova napredak koči nedostatak kvalificiranog kadra.
– Problem kadra je prvenstveno problem školovanja. Ne samo kad govorimo o visokoj stručnoj spremi, odnosno doktorima. Deficit je i zubnih tehničara, dentalnih asistenata, medicinskih sestara… Mi ne možemo pronaći kompletan spektar medicinskog osoblja, koji je nužan u našem poslu. To nam je zaista jedini, a ujedno i glavni problem – tvrdi dr. Ivica Dubravica.

Priznati dentalni implantolog smatra da je osnivanje klastera zdravstvenog turizma hvale vrijedna inicijativa, idealan model, koji bi nas kroz dogledno vrijeme trebao približiti konkurentima u regiji, posebice njenom lideru – Mađarskoj.

– Njihov recept za uspjeh bio je jednostavan. Država je u potpunosti stala iza projekta zdravstvenog turizma, omogućila poticaje, dala konkretan support. Zato danas na Balatonu imate selo od stotinjak stanovnika s dvadeset ordinacija u koje dnevno dolazi deset autobusa iz Njemačke. Ako budemo ustrajali, a nema razloga da tako ne bude, mislim da nije nerealno da u skoroj budućnosti slične turističke slike gledamo i u Hrvatskoj.

– Naš Dental centar je poput laste, koja ne čini proljeće, ali leti! Mi smo pravi primjer, kako jedna ustanova može sama doći do visoke razine zdravstveno-turističkog prometa. Hrvatska je, što kriti, u tom svijetu nova. Primjerice, Turska ili Španjolska su daleko ispred nas. No, mi imamo sve preduvjete da jednog dana postanemo etablirano središte takvog tipa turizma, a klasteri su, svakako, stvar, koja nam na tom putu može pomoći. Kroz proteklih 15 godina dojmovi naših pacijenata su, bez lažne skromosti, fenomenalni. Nema razloga da tako ne bude i na razini cijele Hrvatske – zaključio je dr. Dubravica.

Koje se usluge medicinskog turizma traže u Europi:

• Estetska kirurgija 34 posto

• Stomatologija 30 posto

• Ortopedska kirurgija 7 posto

• Tretmani pretilosti 7 posto

• IVF tretmani 6 posto

• Oftalmološka kirurgija 3 posto

Naši najbliži konkuretni (podaci iz Akcijskog plana):

Austrija

• 30 ‘bad’ gradova s kombinacijom lječilišnih, wellness, rekreacijskih i zabavnih sadržaja (npr. bazenske atrakcije, kulinarstvo, sport)

• Wellness/spa ponuda – široko prisutna u svim oblicima smještaja

• Visoko cijenjena destinacija medicinskog turizma, uz prepoznatu stručnost kadra, suvremenu opremu i ugodu boravka; ističu se kirurgija, onkologija, ortopedija i IVF

Slovenija

• 15 ‘naravnih zdravilišča’ ili velikih topličkih kompleksa s objedinjenom ponudom zdravstvenih, wellness, rekreacijskih i smještajnih sadržaja

• Oko 90 wellness centara pretežito u hotelima

• Nova destinacija medicinskog turizma sa značajnim ulaganjima u objekte i opremu; ističu se stomatologija, ortopedija i sportska medicina, oftalmologija

Mađarska

• 12 ‘spa’ gradova (uključujući Budimpeštu), lječilišna ponuda nadograđena wellnessom i rekreacijom baziranoj na vodi (npr. Aquapolis, Aquapark)

• Wellness/spa ponuda – široko prisutna u hotelima

• Intenzivan razvoj i promocija medicinskog turizma, pozicionira se kao ‘europsko središte stomatologije’; ističu se plastična kirurgija, oftalmologija, ortopedija, IVF

Objekti koji bi se mogli baviti zdravstvenim turizmom u Hrvatskoj:

Wellness ponuda:

• Oko 80 hotela s wellness centrima i/ili vodenim parkovima
• Toplice (sa smještajem): Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Terme Sveti Martin, Toplice Lešće, Istarske toplice

Lječilišni turizam:

• 3 lječilišta: Topusko, Bizovačke toplice, Veli Lošinj

• Specijalne bolnice: “Biokovka” – Makarska, “Kalos” – Vela Luka, “Naftalan”- Ivanić Grad, Daruvarske Toplice, Krapinske Toplice, Lipik, Stubičke Toplice, Varaždinske Toplice, Thalassotherapia Crikvenica, Thalassotherapija Opatija

Medicinski turizam:

• Klinički bolnički centri (5)

• Kliničke bolnice (3)

• Klinike (5)

• Opće bolnice (20)

• Specijalne bolnice

• Poliklinike

• Privatne zdravstvene ustanove – 800 subjekata

Divna Zenić Rak, Petar Mikuličin