Obrazovanje je zadnje prase u hranidbenom lancu

Zoran Šagolj Box SD portal, Obrazovanje

Obrazovanje je zadnje prase u hranidbenom lancu, o njemu razgovaramo samo prije izbora – tom je ocjenom mladi ORAH-ov predstavnik Ivan Buljan dao možda najbolji odgovor zašto su obrazovanje i znanost resori u kojima je u 25 godina hrvatske samostalnosti bilo najviše štrajkova.

Hoće li predstojeći parlamentarni izbori taj status promijeniti te hoće li obrazovanje i znanost napokon doživjeti zasluženi uzlet, pokušali su u ponedjeljak doznati predstavnici obrazovnih sindikata na okruglome stolu što ga je Matica hrvatskih sindikata Vilima Ribića organizirala u Zagrebu. U sindikalnu zgradu čelnici obrazovnih sindikata “priveli” su predstavnike ukupno sedam najvećih stranaka i koalicija kako bi predstavili svoj obrazovni program i odgovorili na pitanja sindikalaca. Okrugli stol protekao je u više-manje korektnim tonovima, ali donekle obeshrabrujuće djelovali su zaključci većine stranačkih predstavnika kako poboljšanja u obrazovanju može osigurati uglavnom (neizvjestan) gospodarski rast, kao i ne potpuno eksplicitan odgovor predstavnika HDZ-a i Domoljubne koalicije hoće li nastaviti sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije.

– Ključno je: nema promjena bez novca – poručuje HDZ-ov Martin Oršolić, koji na pitanje o nastavku provedbe Strategije, na kojoj je radilo 130 stručnjaka teoretičara i praktičara, a njih još 400-tinjak trenutačno priprema kurikularne promjene, odgovara: “Kurikularnu reformu ćemo nastaviti, ali to je skup dobrih želja. Moramo uključiti dodatni dio kvalitetnih ljudi iz svih područja”.

Hrvatska raste: Besplatno samo redovnim studentima

Ministar Vedran Mornar iznosi optimistične prognoze: samo do 2020. godine stručnjaci koalicije Hrvatska raste povući će oko milijardu eura iz europskih fondova za sustav obrazovanja i znanosti, a milijardu kuna bit će utrošeno na poslove oko kurikularne reforme, poput izobrazbe nastavnika i reforme strukovnog obrazovanja. Kao i većina sudionika naglasio je potrebu odbacivanja uravnilovke, odnosno jednakog načina plaćanja svih nastavnika, bez obzira na to rade li kvalitetno ili ne, što će se postići ocjenjivanjem nastavnika i vanjskim vrednovanjem ishoda učenja:

– Kurikularna je reforma srž svega – poručuje on.

Mornarov je stav da treba ukinuti B (nižu) razinu državne mature, kao i to da besplatno obrazovanje bude dostupno isključivo redovnim studentima. Oko milijardu kuna utrošit će se na izgradnju i renoviranje studentskih domova. Govoreći o mogućoj integraciji sveučilišta, zaključuje kako će “prije Sava poteći uzvodno nego će se, primjerice, zagrebački Pravni fakultet odreći pravne osobnosti”.

HDZ: Novacima ćemo subvencionirati kamate

HDZ-ov Nikola Ružinski velikim je problemom u nas ocijenio to što 80 posto završenih srednjoškolaca upiše studij, a svega njih 30 posto ga završi, što znači da treba mijenjati upisnu politiku.

– Nužan je razvoj gospodarstva, investiranje u sustav obrazovanja, utjecaj znanosti i obrazovanja na gospodarstvo te obrnuto, stvaranje pozitivne klime. Novac će u obrazovanje doći iz povećanja BDP-a – najavljuje Ružinski.
Jedan od ciljeva im je do 2020. godine broj doktora znanosti zaposlenih u gospodarstvu povećati za 100 posto. Obećavaju i 15 tisuća kuna svakome tko prijavi projekt na program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., a najavljuju i povratak subvencioniranja kamata za znanstvene novake kako bi ih zadržali u zemlji.

Pametno: Osnovna škola 10 godina

Ivica Puljak iz stranke Pametno pozdravlja Strategiju koju je donijela ova Vlada, ali zamjera da njezina implementacija ide presporo. Pametno je osmislio projekcije za poboljšanje obrazovanja u idućem 16-godišnjem razdoblju, sve do 2031. godine:

– Obvezna osnovna škola treba trajati deset, a ne devet godina kako je planirano Strategijom. Svi učenici trebaju ići u škole u jednoj smjeni i u školi biti cijeli dan. Nastavničko zanimanje treba učiniti najpoželjnijim, te postići da naši učenici u PISA ispitivanju budu iznad prosjeka OECD-ovih zemalja. Zakon treba mijenjati na način da sustav znanosti postane protočniji. Potrebno je promijeniti i način izbora čelnika institucija tako da, primjerice, rektore ne biraju samo dekani, nego manji broj neovisnih osoba s tim da politika nema presudnu riječ, ili čak da svi profesori biraju rektore – neke su od vrlo konkretnih mjera koje je iznio Puljak.

ORAH: Sustav je problematičan

ORAH je stranka koja je sačinila analizu trenutačnog stanja u obrazovnom sustavu na čak 300 stranica, a i to je tek sažetak:

– To metaforički pokazuje koliko je sustav problematičan – kaže Ivan Buljan, dodajući kako mu je vrijeme na okruglome stolu bilo nedostatno za iznijeti ORAH-ov obrazovni program. ORAH, među ostalim, smatra da je sustav školarina danas loš i da ga treba mijenjati, a podupire i ulaganja u cjeloživotno obrazovanje.

Naprijed Hrvatska: trebaju nam donacije i zaklade

Ivo Josipović iz Naprijed Hrvatska, kao sveučilišni profesor volio bi da mu se “podeblja” plaća većim izdvajanjem za znanost iz BDP-a, ali kaže da je realist i da to nije moguće brzo i radikalno. Privatnici moraju biti zainteresirani za ulaganje u obrazovanje, a moramo graditi i sustav donacija i zaklada, kaže.

– Ako se kupnja mercedesa poduzetniku prizna kao trošak, onda se ulaganje u obrazovanje i znanost mora priznati kao trošak u iznosu od 120 posto – smatra Josipović. Ako želimo motivirano sveučilište, kaže, onda uspješniji moraju imati veću naknadu od drugih. Protivi se etatizaciji sveučilišta, a smatra i nedopustivim da se studira 10 do 15 godina te na jedan ispit izlazi osam puta.

Most: Nagrađivat ćemo najbolje nastavnike

Gordana Rusak iz MOST-a ističe kako bi ta stranka u prvih nekoliko godina stimulirala STEM područja – obrazovanje u području prirodoslovlja, inženjerstva, matematike. Također, poticali bi studijske programe za nastavnička zanimanja:
– Novi kurikulumi trebaju dobro obrazovane nastavnike – poručuje Rusak, upozoravajući kako nastavničke studije upisuju studenti koji nisu najbolji. Zauzimaju se i za nagrađivanje najboljih nastavnika, formiranje studijskih programa u suradnji s poslodavcima ali i racionalizaciju nekih studijskih programa.

– Zar je potrebno da nova sveučilišta niču na svega stotinu kilometara od postojećih? – pita se Rusak.

Koalicija rada: Prekvalifikacija za višak nastavnika

Za Jelenu Pavičević Vukičević iz Bandićeve Koalicije rada i solidarnosti važno je postići nacionalni konsenzus oko pitanja obrazovanja i znanosti.

– Hrvatski stručnjak najbolji je domaći izvozni proizvod i to treba zaustaviti – poziva ona. Upozorila je i kako zbog pada broja učenika možemo očekivati sve više tehničkih viškova.

– Umjetno stvaramo razrede, a uskoro će nastavnici ostajati bez posla. Za njih treba osigurati dokvalifikacije i prekvalifikacije – predlaže ova Koalicija.

Piše Marijana Cvrtila