Velika financijska konferencija EPH i partnera: Ćorić i Lalovac za ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto

Zoran Šagolj Box SD portal, Financijska sigurnost, Vijesti

Vodeći financijski stručnjaci obiju glavnih koalicija u Hrvatskoj – i Hrvatska raste, predvođene SDP-om, i Domoljubne koalicije, predvođene HDZ-om – zalažu se za ukidanje sadašnje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto, ali drukčije gledaju na rješavanje nagomilanih problema na tržištu nekretnina.

U SDP-ovoj koaliciji, naime, naglasak žele staviti na razvoj tržišta najma, za kojeg procjenjuju da vrvi ”sivom ekonomijom”, dok u HDZ-ovoj koaliciji, osim tržišta najma, žele tržištu ponuditi i nove financijske instrumente, poput sekuritizacije i obrnute hipoteke, koja bi i starijim građanima sa slabim primanjima omogućila da dođu do kredita, kojeg bi osigurali vlastitom nekretninom.

Neke su to od ključnih poruka konferencije “Financijska sigurnost”, koju su u ponedjeljak u hotelu Double Tree Hilton organizirali EPH, RTL i HUP. Konferencija je okupila stotinjak sudionika, među kojima su bili i aktualni ministar financija, SDP-ovac Boris Lalovac, zatim ekonomski strateg Domobljubne koalicije Tomislav Ćorić, kao i ekonomski stručnjaci Velimir Šonje, koji je i moderirao raspravu, pa Ivo Bićanić, Marijana Ivanov, Nenad Bakić i Boris Galić.

Opći je dojam skupa da je financijska pismenost stanovništva u Hrvatskoj slaba i da na njezinu povećanju treba još puno raditi. Velikim dijelom i zbog naslijeđa socijalizma, Hrvati su i dalje skloni novac “pospremati” u banke i usmjeravati u kupnju nekretnina, kako onih u kojima žive, tako i vikendica. Ulaganje u ostale financijske instrumente u Hrvatskoj je slabo zastupljeno, s izuzetkom kupnje državnih obveznica, u koje ulažu ponajprije mirovinski fondovi.

Stoga, istakla je Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, na podizanju financijske pismenosti stanovništva treba raditi. Usporedo s tim, trebalo bi razbijati mitove da je u slučaju bilo čega uvijek tu država, koja može i hoće “uletjeti” s nekim spasonosnim rješenjem.

“Ljudi nisu svjesni da će im prihodi biti vrlo niski kada odu u mirovinu, a država više neće imati kapaciteta za njihovo spašavanje”, upozorila je Ivanov.

Iako su se na konferenciji u Hiltonu možda i po prvi put čula neka rješenja koja u izbornoj kampanji nude vodeće stranke, opći je dojam da se u dosadašnjem tijeku kampanje od stranaka i koalicija baš i nisu mogli čuti odgovori na prava pitanja o kojima ovisi standard građana.

“Dosad smo uglavnom čuli puno lijepih priča, impresija i planova, ali ne i odgovore na konkretna pitanja”, ocijenio je na početku konferencije Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.

I Ivo Bićanić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upozorio je da je puno otvorenih pitanja. Rješenja se, naglasio je, ne mogu prepisivati, već moraju biti prilagođena lokalnoj situaciji, no to ne znači da će ona biti provincijalna.

“Nakon recesije, u svijetu se događaju velike strukturne promjene. Procesi se ubrzavaju, jezgra seli na Pacifik, a Europa se periferizira. Hrvatskoj, s druge strane, nedostaju čak i temelji za razvijanje ekonomske politike, kao što su temeljni podaci”, istakao je Bićanić.

Dodao je kako je u takvim uvjetima možda i bolje ne raditi ništa, nego krojiti politiku, koja neće dati rezultate. S druge strane, napomenuo je Bićanić, Hrvatska ima potencijal da postigne stopu rasta gospodarstva od šest posto.

“Političari reformama plaše građane, pa i sami sebe. S reformama je kao i s dijetom: mogu biti pametne, a mogu biti i loše”, poručio je Franjo Luković, predsjednik Nadzornog odbora EPH.

Zdrave reforme, dodao je, imaju za cilj povećanje učinkovitosti javne uprave, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Kod njih se plaće ne smanjuju svima linerano, već se otpušta 10 do 20 posto najneproduktivnijih. S druge strane, uštede bez reformi ulaze u kategoriju nezdravih reformi. U isti koš, zaključio je Luković, ulaze i rješenja koja bi poticala inflaciju i deprecijaciju valute, što bi u Hrvatskoj vjerojatno dovelo do kolapsa cijelog sustava.

Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prijeti ovrha zbog poreznog duga većeg od 60 milijuna kuna, kazao je Lalovac na konferenciji.

Lalovac je objasnio da se radi o dugu iz 2009., koji se odnosi na neplaćeni porez na dohodak, te da se sa sličnim problemima suočavaju i ostale visokoškolske ustanove u Zagrebu. Naime, na fakultetu su honorare, kako se može čuti, oporezivali nižom stopom poreza na dohodak. To je i jedan od razloga zbog kojeg Lalovac zagovara ukidanje stope poreza na dohodak od 40 posto.

Lalovčeva je informacija naišla na žestok otpor Tomislava Ćorića i Marijane Ivanov, predavača na Ekonomskom fakultetu. Ćorić je pritom upozorio da dosadašnji porezni nadzor nije naišao na nepravilnosti na fakultetu, te je ocijenio da su izbori glavni razlog što se taj slučaj sada vadi protiv jedne od najuglednijih ekonomskih institucija u ovom dijelu Europe. S druge strane, Ivanov je upozorila da se tu radi o dugu konkretnih poreznih obveznika i da ne treba zbog toga kažnjavati cijeli fakultet.