I HDZ i SDP bi obrazovanje dali u ruke privatnicima

Privatni sektor stimulirat će se poreznim rasterećenjem na ulaganje u znanost i obrazovanje, HDZ-ov je plan nakon osvajanja izbora. Da bi to postigli, potrebno je mijenjati porezni sustav.

– Nije jasno kako bi to isto postigao SDP u 2016. – komentar je sugovornika iz HDZ-a.

SDP nakon izbora ima, naime, isti plan, ali s definiranom godinom ispunjenja: u 2016. implementirati sustav poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koje investiraju u visoko obrazovanje. U HDZ-u, pak, računaju da bi do 2020. godine privatni sektor i država u sustav ulagali podjednak iznos sredstava.

Problemi s Bolonjom

Porezne olakšice kao poticaj za ulaganje u pothranjeni sustav tek su jedan od stranačkih planova s kojima se, kada je riječ o obećanjima za školstvo, u dva tabora preklapaju.

Učitelji su na prvome mjestu i SDP-u i HDZ-u kada govore o potrebi povećanja njihovih plaća. Sustav obrazovanja i znanosti nužno treba nahraniti većim izdvajanjima, neupitno je za obje stranke, kao i modernizacija nastavnih planova i programa. Planiraju i kritičku analizu bolonjskog procesa s naglaskom na (ne)prilagođenost sustava tržištu rada. Zbog bolje efikasnosti rada, u objema strankama razmišljaju, doznajemo iz razgovora sa SDP-ovcima i HDZ-ovcima, o razdvajanju glomaznog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Iduća godina ključna je za sustav obrazovanja zbog započete reforme kurikuluma. Što sustav može očekivati dolaskom HDZ-a ili ostankom SDP-a na vlasti, osim niza proklamiranih, a nerazrađenih fraza, doznali smo kroz šest istovjetnih pitanja postavljenih strankama. Sudeći po odgovorima, jedan od mogućih zaključaka je: dvije stranke postigle su konsenzus u obrazovanju, što, dakako, nije točno.

Ipak (opet), poklapa im se i ključni cilj – ostanak mladih u Hrvatskoj i njihovo zapošljavanje. Poklapa se i obećanje o povećanju plaća, pri čemu su u SDP-u oprezniji s obećanjem, dok u HDZ-u nude kumulativni model 60 posto većih plaća za šest godina. Poklapa se promišljanje o rješenju za strukovno obrazovanje, a riječ je o uvođenju jake praktične nastave kod potencijalnih poslodavaca.

Poklapa se plan reforme visokog obrazovanja i znanosti, kao i plan poticanja upisa studenata u deficitarne struke. Naravno da je u cilju za obje stranke i visoka učinkovitost u korištenju sredstava iz fondova EU-a i jednaki uvjeti obrazovanja za svu djecu. I “besplatni” udžbenici i “besplatno” studiranje.

Jesmo li konkurentni?

Jedan od očiglednijih odgovora: u promišljanju konkurentnosti sustava.

SDP, naime, jamči stvaranje konkurentnog obrazovanja i znanosti, dok u HDZ-u smatraju da je u određenim područjima hrvatski obrazovni sustav već sada konkurentan.

– Da nije tako, ne bismo imali Đikića, Radmana, Soljačića, Pavunu i ostale svjetski priznate znanstvenike – kažu u HDZ-u, priznajući da su svjesni da učenici u Hrvatskoj pokazuju ispodprosječne rezultate u primjeni znanja, zbog čega je potrebno “oprezno i znanstveno utemeljeno utvrditi razloge loših rezultata, kao i načine kako te rezultate popraviti”.
Da bi razvili konkurentno obrazovanje, SDP-ovci, pak, nabrajaju niz mjera, a jedna od njih je razraditi model normiranja rada znanstvenika i nastavnika, s ciljem vrednovanja cjelokupnog portfelja rada u nastavi i znanosti.

– SDP, dakle, jamči konkurentno obrazovanje i znanost kao zalog razvoju pojedinaca i društva, na dobrobit svih, a ne samo umrežene manjine – kažu. Obećavaju u sljedeće tri godine povećati broj istraživača za 15 posto. Najkonkretnija brojka koju nude ipak je ona kojom će u standard obrazovanja i razvoj sustava znanosti uložiti više od 7,5 milijardi kuna.
S druge strane, HDZ-ovci iz dvaju stranačkih odbora – za obrazovanje i znanost – primjećuju rastrošnost u sustavu (isto, dakako, vide i SDP-ovci), no prvi navode primjer najočitije rastrošnosti u škologradnji.

Tipske školske zgrade

– U Hrvatskoj se može naći primjer školske zgrade kakvu vidimo u američkim filmovima. Umjesto stihijske gradnje koja često rezultira velebnim, a zapravo nerealno skupim i neodrživim arhitektonskim rješenjima, razmišljamo o uvođenju tipskih škola s istim arhitektonskim rješenjem, što bi sigurno pojeftinilo projekt škologradnje – kaže naš sugovornik iz HDZ-a.

Dodirnih točaka HDZ i SDP imaju još, a jedna od njih je ta da će kandidata za budućeg ministra (ili ministre, razdvoje li Ministarstvo na obrazovanje i znanosti) vrlo vjerojatno predložiti u posljednjem trenutku, nakon pregovora s koalicijskim partnerima.

Na političkoj je sceni nekoliko malih stranaka koje izrazito ističu obrazovanje i znanost na prvome mjestu svojih programa. Za razliku od HDZ-a, koji ne daje otvorenu podršku započetoj kurikularnoj reformi na kojoj radi 400-injak stručnjaka (čekamo, kažu, da vidimo s čime će izići u siječnju), u stranci Pametno, u kojoj se zalažu za obrazovanje i znanost kao temelj društva, otvoreno podržavaju reformu.

Za školstvo navode i ambicioznije ciljeve, poput 10-godišnjeg obveznog obrazovanja, rada svih škola u jednoj smjeni i podizanja PISA rezultata (najveće svjetsko međunarodno testiranje primjene znanja 15-godišnjaka) na iznadprosječnu razinu (godinama smo značajno ispod prosjeka).

Ukinuti dio ‘struke’

Ambiciozne ciljeve ima i stranka Za grad: osiguravanje besplatnih obveznih izvanškolskih aktivnosti, udžbenika i obroka kroz povećanje prihoda u proračunu i uštedu u održavanju škola osiguravanjem višeg energetskog certifikata.
U toj bi stranci, koja mahom okuplja mlade ljude, ukinuli strukovne programe nepotrebne tržištu rada, kao i prijemne ispite na fakultetima, a uveli bi obvezno volontiranje u gimnazijama – u svrhu praktične nastave.