Hrvati rađe u inozemstvo na posao

Zoran Šagolj Box SD portal, Vijesti, Zaposlenost

Dok je odlazak na rad u inozemstvo praktički zaživio kao jedna od najčešćih opcija nezaposlenih u Hrvatskoj, promjena životne sredine unutar države radi posla malo se koristi i razmatra. Iznimke koje ne potvrđuju pravilo su naši turistički “sezonci” i težaci u poljoprivredi koji uskaču u vrijeme najvećih radova poput žetve i berbe na nasadima i u voćnjacima.
Nesklonost nezaposlenih da odlaze za poslom tamo gdje ga ima umrtvljuje tržište rada i proizvodi niz problema samim nezaposlenima. I obratno, mobilnost radne snage donosi niz koristi kao što su smanjenje regionalnih razlika i poticaj ekonomskom rastu. Nameće se pitanje kakvim politikama država može potaknuti migracije na tržištu rada.

– Država može postići jako puno politikama koje potiču mobilnost – kaže nam prof. dr. sc. Ivo Bićanić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Slabija mobilnost

Primjeri politika, nastavlja naš sugovornik, jesu uređenje tržišta iznajmljivanja stanova i kuća za radnike koji dolaze u neku sredinu radi posla, pomoć migrantima da lakše ostvaruju upis djece u vrtiće, dodatnim bodovanjem, primjerice, djelovanje posebnim službama i promidžbenim kampanjama koje potiču nezaposlene građane na promjenu prebivališta radi posla. Nešto od toga država je već pokušala primijeniti, kao što je povoljan najam državnih ili gradskih stanova (primjerice u stambenom naselju zagrebačke gradske uprave u Sesvetskoj Sopnici), a zabilježeni su i primjeri malih općina (Lovinac u Lici i Netretić u Karlovačkoj županiji) koje su oglasile kompletnu pomoć doseljenicima s obitelji u gradnji njihovih domova.

– Na slabiju mobilnost radne snage svakako utječu gospodarska stagnacija, rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti koji sami po sebi smanjuju seljivost – dodaje Bićanić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje je za naš prilog analizirala znanstvenica s osječkog Ekonomskog fakulteta Đula Borozan, u Hrvatskoj je između 2000. i 2014. godišnje mjesto prebivališta promijenilo 77 tisuća osoba ili dva posto ukupnog stanovništva.

– Gledajući unatrag nekoliko desetljeća, Hrvatska je zemlja obilježena turbulentnim ekonomskim i političkim promjenama, da ne spominjem Domovinski rat, te značajnim i rastućim regionalnim ekonomskim razlikama. Stoga je i očekivati intenzivne migracijske procese, posebice unutarnje, i značajan učinak migracija na njih, kao i ekonomski rast. Međutim, stvarnost to opovrgava – konstatira Đula Borozan.

Rigidno tržište

Ona upozorava da je slaba mobilnost radne snage i europski problem. Tržište rada u Europskoj uniji, ukazuje Borozan, jest tržište ograničene mobilnosti i relativno rigidno po svom karakteru, što znači, zaključuje, da se sporo prilagođava promjenama u društvu, gospodarstvu i političkim odnosima snaga. Kao posljedicu takvog odnosa snaga u Uniji imamo visoku stopa nezaposlenosti, i to osobito mlade populacije.

– Hrvatsko tržište rada preslika je europskog tržišta rada, ali su problemi koji se s njim vežu, kao što su nezaposlenost, posebice nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost i siva ekonomija, značajno izraženiji. Izraženija rigidnost tržišta rada i slaba geografska mobilnost radne snage značajni su uzročnici toga, a velike međužupanijske razlike u stopi nezaposlenosti samo su jedna od mogućih potvrda toga – navodi Borozan.

O “odljevu mozgova” raspredaju se u Hrvatskoj prave bajke, pa se tako govori i o stotinama tisuća uglavnom mladih koji su se posljednjih godina otisnuli u inozemstvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 10.378 osoba, dok je u obratnom smjeru išlo 15.262 ljudi, od toga 12.232 hrvatska državljanina.

VEDRAN MARJANOVIĆ

Poticanje

Politike koju potiču mobilnosti radne snage:
– iznajmljivanja stanova i kuća za radnike koji dolaze u neku sredinu radi posla po povoljnijim uvjetima
– lakši upis djece u vrtić, dodatnim bodovanjem
– posebne promidžbene kampanje koje potiču nezaposlene građane na promjenu prebivališta radi posla

Odjava s burze rada

Kad je u pitanju burza rada, prošle godine oko četiri tisuće nezaposlenih odjavilo se sa Zavoda radi odlaska na rad u inozemstvo. Najčešće se, prema podacima Zavoda, radilo o odlasku u Njemačku, Austriju, Slovačku, Sloveniju, Irsku i Italiju. Prvi podaci za tekuću godinu ukazuju na povećanje broja odlazaka nezaposlenih u inozemstvo.