HDZ: Primarnu u koncesiju; SDP: Pa to je naša ideja!

Matko Rak Box SD portal, Zdravstvo

Može li hrvatsko zdravstvo s kunama koje mu stoje na raspolaganju biti učinkovitije i kvalitetnije? Treba li privatizirati primarnu zdravstvenu zaštitu?

Neka su to od pitanja na koja su pokušali odgovoriti Dragan Korolija Marinić, pomoćnik ministra zdravlja (SDP), Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo HDZ-a, Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a, Maša Smokrović iz HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, i Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, na okruglom stolu Jutarnjeg lista o temi “Kuda ide hrvatsko zdravstvo”.

Uskoro će izbori, a to znači i nova Vlada, ili SDP-ova ili HDZ-ova. Kakva je budućnost hrvatskog zdravstva?

Marinić: SDP će svoj program graditi na pet točaka koje treba nadograđivati i poboljšavati. To su veća dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite, zatim financijski održiv sustav, jer bez njega nema ni dostupnosti ni kvalitete, jačanje domova zdravlja kao temelja primarne zdravstvene zaštite, provođenje nacionalnog plana bolnica i razvijanje centara izvrsnosti, te ljudski resursi.

Ćorušić: Prije svega, moramo povećati BDP. Bez rasta od četiri posto ne možemo isfinancirati zdravstveni sustav, a HDZ takav rast namjerava postići već u drugoj godini svojeg mandata, što će omogućiti financijsku konsolidaciju. Svakako namjeravamo uvesti mjerljivost rezultata prema ishodu liječenja, a ne prema broju pregleda i fakturiranja. Želimo da pacijenti što kraće borave u bolnicama, da se koriste dnevne bolnice, a stacionari da se iskoriste za povećanje palijativne skrbi.

Neke analize govore da zbog premalog broja zaposlenih zdravstveni sustav teško može doseći razinu prosjeka EU-a?

Jurković: S trenutnim rastom BDP-a, Hrvatska bi morala imati 1.761.946 zaposlenih da bi imala održiv sustav ili 288.000 više nego sada. U tom slučaju proračun za zdravstvo bio bi veći za 3,516 milijardi kuna.

Kosanović: Istraživanje koje je nedavno provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da 75 posto građana smatra da se u privatnim ustanovama dobiva kvalitetnija usluga. Poboljšanje sustava moguće je samo sinergijom u kojoj se isprepleće najbolje od oba sustava. Mislim da bi najpošteniji bio sustav vaučera u vrijednosti pojedine usluge, s kojim pacijent može sam izabrati gdje će zatražiti tu uslugu.

Što je, dakle, državi prihvatljivije?

Drlje: A što je li to za pacijenta prihvatljivije? Ovo što vi govorite je pokop javnog zdravstva na teret hrvatskog pacijenta. Ako hoćete razvijati privatno zdravstvo, onda to činite svojim novcem, ne našim.

Kosanović: To i činimo.

Drlje: Ne, ne činite. Taj vaš lobi dovest će do toga da imate pet ili deset posto onih koji vaše usluge sebi mogu priuštiti.

Smokrović: Volimo se uspoređivati s europskim državama, Švedska nam je, recimo, primjer za uređenu socijalnu državu. Trećina svih usluga u Švedskoj obavlja se u privatnom sektoru. Oni su, kako kažu, “outsourcali” trećinu zdravstva i pokazalo se da je sustav 40 posto kvalitetniji!

Ćorušić: Nemam apsolutno ništa protiv privatnog sektora. Međutim, treba znati da je on zainteresiran samo za profitabilni dio medicine… Vama će ostati 127.000 Hrvata s plaćama većim od 10.000 kuna, a ostali će biti fokusirani na javni sektor.

Drlje: Hrvatska udruga pacijenata nije protiv privatnog zdravstva, ali onoga koji se financira isključivo privatnim kapitalom… Nas je strah. Zato tražimo zabranu miješanja privatne i javne prakse, jačanje solidarnog zdravstvenog sustava te rješavanje lista čekanja definiranjem krajnjih rokova u kojima se pojedina usluga mora omogućiti pacijentima. Poslali smo to kao upit svim strankama. Znate li koliko smo odgovora dobili? Ni jedan!

Gdje je najveći problem zdravstva?

Korolija: Problem su bolnice i njihovi dugovi. Napravili smo kopernikanski iskorak kad smo HZZO izdvojili iz riznice. Stvari su se pokrenule. Za 11 posto smo povećali broj usluga koje su pružene u bolnicama. Prošle i pretprošle godine bilo je oko 12 milijuna usluga, a u prvih devet mjeseci ove godine obavili smo ih već 900.000 više.

Kakvi su planovi za primarnu zdravstvenu zaštitu?

Marinić: Davanje koncesija u primarnoj zaštiti započeo je HDZ. Mi smatramo da je to dobra mjera. Pacijenti ni ne znaju je li njihov liječnik u koncesiji ili nije.

Drlje: Znaju, znaju…

Ćorušić: Mi ćemo svakako nastaviti s koncesijama. Odluka o omjeru koncesionara i onih u javnom sustavu u omjeru 70:30 posto nije poštena. Pokušat ćemo primarnu zaštitu dati u koncesiju. Naravno, postoje ograničenja, ne možeš naći koncesionara za otok s 813 stanovnika.

Marinić: Pa to je bio naš zakonski prijedlog! Tražili smo konsenzus. Vaši župani su se digli protiv toga.

Pišu: Kristina Turčin, Goranka Jureško