Bez pomoći države teško je do posla

Zoran Šagolj Box SD portal, Vijesti, Zaposlenost

Koliko su učinkovite aktivne mjere zapošljavanja i subvencije tvrtkama koje smjeraju povećanju zaposlenosti jedno je od pitanja koje često izaziva dvojne reakcije, ali da su to mjere koje se izravno odnose na sudbine ljudi pokazuju i tri naše uvodne priče.

„Otišla sam iz velike tvrtke nakon 26 godina staža, ali sam dobila pristojnu otpremninu, a s kompanijom sam ostala u dobrim odnosima. Odlučila sam tu otpremninu iskoristiti za pokušaj osnivanja svoje tvrtke i zatražila sam novčani poticaj i pomoć Zavoda za zapošljavanje. Odobrena mi je mjera samozapošljavanja i mogu reći kako za rad ljudi u HZZ-u imam samo riječi hvale. Poticaji u iznosu od 18 tisuća kuna su mi bili dovoljni da prvu godinu platim doprinose i poreze, ali su mi zaposlenici Zavoda još više pomogli pravnima savjetima i uputama. Moram kazati kako ti ljudi rade za male plaće i svakodnevno se suočavaju s iznimno velikim problemima egzistencijalno ugroženih ljudi, ali stvarno daju sve od sebe.

Ja sada zarađujem kao u bivšoj firmi, ali je takozvani tok novca drukčije raspoređen – nema plaće točno određenog dana u mjesecu, nego nekada imate više, a nekada manje novca i morate se snaći u tome“, u jednom dahu nam je Maja Stefanović, vlasnica i direktorica “Formata”, obrta za poslovne usluge, iznijela svoje iskustvo samozapošljavanja preko HZZO-a nakon što je u staroj tvrtki izgubila posao.

Vrsna radnica

Ona je u veljači 2013., nakon odlaska iz Konzuma, počela pohađati trening za voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz fondova EU-a, a po završetku edukacije je otvorila „Format“, s tim da je osnovna djelatnost firme edukacija, savjetovanje i poslovno posredništvo u komercijali. Zbog velikog iskustva koje je stekla u 26-godišnjem radu angažiraju je tvrtke poput TDR-a, Tiska, Zvijezde, Dukata, Peugeot Hrvatske, Microsoft partnera, Agrokora, Konzuma, Sonika, Trgovine Krk, Mobisa, Dupina i Anamarija co, tako da, barem za sada, posla ne manjka, dapače.
Maja Stefanović, valja to odmah reći, nije klasičan primjer radnice koja je ostala bez posla u ne baš mladim godinama, jer je u dugogodišnjoj karijeri od 1998. od 2004. radila i za tako renomirane tvrtke u inozemstvu kao što je Nestle Švicarska, kada je kontinuirano pohađala treninge i edukacije za srednji i viši management na poslovima prodaje u Centralnoj i Istočnoj Europi. No, nije rijetkost da i takve visokostručne i iskusne osobe nakon gubitka posla zapadnu u depresiju i beznađe, ali Maja je bila drugog kova i odlučila je napraviti sve što je u njenoj moći da prevlada teškoće. U tome je i uspjela, ali njeno iskustvo govori kako bi to teško napravila bez početne financijske i pravne pomoći Zavoda za zapošljavanje.

Anita Burul, vlasnica i direktorica geodetske tvrtke A.K.B d.o.o. iz Rijeke, 2013. godine zaposlila je jednu djelatnicu u okviru Potpora za zapošljavanje HZZO-a. „Dobili smo prije tri godine od HZZ-a 29.500 kuna i zaposlili jednu geodetkinju koja nije imala iskustva, ali se pokazala kao vrijedna radnica i izimno odgovorna osoba, tako da smo je zaposlili na određeno vrijeme. Tada je bilo vrijeme legalizacije nekretnina temeljem projekta Ministarstva graditeljstva i nedostajalo nam je ljudi za taj posao, pa nam je pomoć HZZ-a bila dodatni poticaj da nekoga zaposlimo, ali kako se gospođa pokazala kao vrsna radnica koja brzo uči i vrijedno radi, zaposlili smo je na stalno. Kada pričamo o tome, kažem joj kako je nisam zaposlila ja, nego da se sama zaposlila svojim radom“, rekla nam je Anita Barul.

Tvrtka “Sobočan Interijeri “iz Murskog Središća potpore za investiciju i zapošljavanje dobila je preko natječaja za sredstva Europske unije u okviru Ministarstva poduzetništva. Kako nam je kazao Damir Vragović, predsjednik uprave, “Sobočan Interijeri” su se prijavili za projekt „Povećanje prostornih i tehnoloških kapaciteta za održiv rast i inovacije“ vrijedan ukupno 11.797.957 kuna, od čega su bespovratna sredstva iznosila 5.388.797 kuna. „Cilj projekta je bio osiguranje prostornih kapaciteta, stvaranje preduvjeta za jačanje tehnološke i organizacijske razine poslovanja te održivog rasta proizvodnje. Nova zapošljavanja, stvaranje inovacijskog okruženja, te poticanje mjera energetske učinkovitosti, samo su neki od rezultata koje će ovaj projekt polučiti“, rekao nam je tim povodom Vragović, dodajući kako će se ukupno zaposliti 15 novih radnika. Prema njegovim riječima, sredstva koje su dobili iz EU fondova su pridnonijela tome da investiciju realiziraju minimalno tri do pet godina prije nego što bi je mogli realizirati da nisu uspjeli dobiti taj novac.

Podsjetimo, Vlada je tijekom 2014. izdvojila do tada najviše sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja preko Zavoda za zapošljavanje u iznosu od 552.406.000 kuna nacionalnih sredstava, te 185.616.000 kuna iz EU sredstava za 2014./2015. za mjere obrazovanja nezaposlenih radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, rad i nakon stručnog osposobljavanja i samozapošljavanje.

Plan „potrošnje“ za ovu godinu se stalno mjenjao i povećavao, pa ćemo morati pričekati kraj godine da vidimo što je u stvari napravljeno, ali u Ministarstvu rada tvrde kako je u prvih osam mjeseci 2015. mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo 11,7 posto više osoba nego u istom razdoblju 2014. Pri tome je Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koristilo 19,7 posto više osoba u odnosu na isto razdoblje 2014., potpore za očuvanje radnih mjesta 25,5 posto više osoba, ali kod potpora za samozapošljavanje imamo smanjenje za 34,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, s tim da je u 2014. godini 39,8 posto više osoba koristilo mjeru u odnosu na isto razdoblje 2013.
Nadalje, potpore za zapošljavanje koje može koristiti samo realni sektor koristi 2,3 posto više osoba nego u 2014. godini, dok je u 2014. godini 9,5 posto više osoba koristilo mjere u odnosu na isto razdoblje 2013.

Međutim, unatoč pozitivnim pričama od kojim smo neke i naveli na početku ovog teksta, postavlja se pitanje koliko su efikasne, održive i „pogođene“ mjere za zapošljavanje, u Hrvatskoj, ali i uopće, kao instrument na tržištu rada. Jednu od najopsežnijih i najnovnijih analiza u tom kontekstu je u srpnju ove godine objavio renomirani Nacionalni ured za ekonomska istraživanja iz Cambridga, SAD, pod nazivom: „ Što je učinkovito? Meta-analiza recentnih evaluacija aktivnih mjera zapošljavanja“ autora Davida Carda, Jochena Kluvea i Andrea Webera. U tom projektu je analizirano 207 studija mjera politike zapošljavanja diljem svijeta, a utvđreno je, između ostalog, da mjere koje za cilj imaju prvenstveno „hitno zapošljavanje“ imaju kratkoročni efekt, odnosno da ne dovode do dugotrajno održive zaposlenosti, dok mjere koje su usmjerene na edukaciju imaju kratkoročno čak negativne učinke, ali polučuju dugotrajne pohitivne rezultate.
Novi uvidi

Bilo bi dobro da i kreatori naše politike prouče ovu analizu, a koliko nam je poznato Ministarstvo rada je angažiralo Institut za javne financije da do veljače iduće godine napravi analizu aktivnih mjera zapošljavanja u mandatu ove Vlade, pa ćemo za par mjeseci dobiti nove analitičke uvide.

Piše Frenki Laušić

Mjere nisu dovoljne

Nataša Novaković, savjetnica za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da su aktivne mjere zapošljavanja uvijek jako dobro došle jer definitivno olakšavaju zapošljavanje određenim ranjivim skupinama. „Međutim treba imati na umu da same mjere ne kreiraju radna mjesta, nego ih kreira gospodarstvo. Upravo zbog toga HUP se zalaže za olakšavanje i poboljšanje uvjeta poslovanja jer jedino takve promijene na bolje otvaraju dugoročno prostor za nova radna mjesta. Zbilja možemo reći da su mjere aktivne politike zapošljavanja korisne i dobro došle, te da su dosta dobro konstruirane, međutim da one same neće riješiti pitanje nezaposlenosti niti otvoriti radno mjesto. Mjere će mladima dati potrebno iskustvo uz koje će se jednostavnije zaposliti, te će starijim radnicima omogućiti prekvalifikaciju i lakši pronalazak novog posla“, ustvrdila je Nataša Novaković.

1200 novih radnih mjesta

„Prema Operativnom programu Ministarstva gospodarstva za kapitalna ulaganja u industriji za 2015. dodijelili smo 90 milijuna kuna potpora čime će se otvoriti 1200 novih radnih mjesta i ostvariti ulaganja 92 tvrtke od čak 350 milijuna kuna. Putem Operativnog programa Ministarstva u samo dvije i pol godine zaposleno je više od 4200 radnika, te na taj način ostvareno ulaganje od milijardu i 150 milijuna kuna“, rekli su nam u Ministarstvu gospodarstva.